Sjeta na velikog umjetnika i velikog čovjeka, ljubuškog Hamleta

Danas se navršava četiri godine od kada nas je napustio veliki umjetnik, a prije svega čovjek dobra srca – akademski slikar Hamo Ibrulj. 

Hamo Ibrulj bio je bosanskohercegovački i hrvatski akademski slikar, rođen u Ljubuškom davne 1946. Ljubušacima znan kao Hamlet.

1975. diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, da bi se 1981. specijalizirao u Parizu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1970. u galeriji ‘Lotršćak’ u Zagrebu. Od tada, pa do smrti, izlagao je na više od sto samostalnih i grupnih izložbi, a slike mu se nalaze u kolekcijama širom svijeta, pa tako i u Metropolitan Museumu u New Yorku, kao i u Albrecht Durer Museumu u Nurnbergu. Izložbama je prošao od Amerike, Europe, Afrike, pa sve do Japana.

Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika sa statusom slobodnih umjetnika, kao i Društva hrvatskih likovnih umjetnika FBiH. Vrijedno spomnena je svakako i njegovo članstvo u International Association of Art UNESCO. Ekskluzivni suradnik galerije ‘LM Maribor’. Dobitnik je brojnih vrijednih nagrada i povelja za slikarstvo. Bio je aktivan godinama i u koloniji u Počitelju, na izložbama DHLU-a FBiH, u Bijači, na likovnoj koloniji ‘SPES i likovni umjetnici za Hrvatsku bez mina’.

Prepoznatljiv po motivima svoje Hercegovine, slikama prolaze motivi šipaka, suhozida, konja i dr. Zahvaljujući njemu i njegovim djelima, Hercegovinu i njezinu ljepotu je vidio cijeli svijet, a slike su u stalnim postavkama prestižnih galerija. Njegove slike krase i mnoge dvorce i palače. Hamina ljudska i slikarska veličina nije bila samo u tome što je bio dobar čovjek i sjajan slikar, već u tome što je i sve ljude koji su ga poznavali i voljeli njegovo slikarstvo, činio boljim ljudima.

Hamo Ibrulj, kontroverzni slikar, ostat će zapamćen po svojim djelima, kao umjetnik izrazitog senzibiliteta čija djela odišu profinjenošću i ljepotom. Umjetničko stvaralaštvo Hame Ibrulja karakterizira profinjenost slikarske stvarnosti, ali i sposobnost umjetnika da svom djelu da poetsku dimenziju.

Umro je 19. listopada 2008 u Zagrebu, a pokopan na groblju ‘Markovo polje’ u zagrebačkim Sesvetama. Smrt ga je zadesila na dužnosti dopredsjednika ljubuške podružnice Hrvatske stranke prava BiH.

hamo_ibrulj_slika_009

hamo_ibrulj_slika_010

hamo_ibrulj_slika_14

hamo_ibrulj_slika_007

Drugi o Ibrulju

“Hamo Ibrulj je bio intelektualac u pravom smislu te riječi i veliki umjetnik. Teško će ga itko naslijediti. Daj Bože da neki mlađi umjetnik novije generacije bude novi Hamo, novi Vlado, novi Toni… Sjećanje na njih je itekako živo. Dok god živimo mi, sjećat ćemo se našeg Hame, Vlade, Tonija…, naših legendi”.
– Marin Topić, slikar

“Radovi Hame Ibrulja ostaju dosljedno na liniji ranijih preokupacija ovog slikara, a to znači da je ovaj senzibilni slikar ostao privržen svojim tipičnim zavičajnim motivima, po kojima je prepoznatljiv na jedan osobni način. Ne moramo vas podsjećati da je tom istom profinjenom osjetljivošću prilazio sličnim motivima iz svog užeg ambijenta. Podsjetimo se, uostalom da Ibrulj i čitav niz mlađih slikara pripadaju onom krugu senzibilnosti kojeg su u našem slikarstvu formirali Mezdjić i Motika. Možda bi jednom bilo zanimljivo, jasno i potrebno ispitati po kojoj su to neobjašnjivoj “zakonitosti” tako snažni izvori slikarske senzibilnosti upravo u krajevima iz kojih nam stiže Ibrulj. Ne namjeravam inzistirati na onom što i sami vidite, ali kao da nikad nije dovoljno upozoravati i ukazivati na ovu Ibruljevu poetiku, na profinjenost njegove slikarske materije, na sposobnost ovog slikara da dade svom djelu poetsku dimenziju.Delikatnost kojom vodi crtačku liniju i spaja ofarbane partije zaista se rijetko susreće u recentnomslikarstvu, posebno kod slikara postmoderne koji su se žestinom ekspresionizma oduprli ranijem razdoblju. Prihvatimo, dakle, vrline Hame Ibrulja kao pouzdani znak njegove osobnosti i kao mogućnost široko otvorenu prema budućnosti.”
– Josip Depolo, slikar