Razgovori | Dalibor Sičanica, Turistička zajednica Kreševa

U novom nastavku “Razgovora” imao sam priliku razgovarati sa četrdesetčetverogodišnjakom Daliborom Sičanicom, rođenim u Kreševu, koji je studirao povijest umjetnosti, no ipak se posvetio turističkoj promociji kreševskih bisera gdje već godinu dana i honorarno radi.

Kreševo je mali gradić u srednjobosanskom gorju na pola sata vožnje od Sarajeva. Samo mjesto stislo se u uskoj dolini kroz koji protječe rječica Kreševka. U Kreševu i 27 naseljenih mjesta koje čine općinu živi nešto više od 5000 stanovnika.

Možete li nam u nekoliko rečenica predstaviti glavne turističke atrakcije kreševskog kraja?

Sama gradska jezgra s prepoznatljivim kreševskim kućama je nacionalni spomenik BiH. Spomenika pod „zaštitom“ države ima još sedam, nabrojat ću neke od njih: Iznad stare gradske jezgre je Franjevački samostan sv. Katarine s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, a iznad njega su ostatci srednjovjekovnog kraljevskog grada. U blizini je selo Vranci u kome je Rimski most i nekoliko starih kuća. Zaštićene su i tri nekropole stećaka u selima Crkvenjak, Crnići i Deževice. Stećaka je ranije bilo bezbroj, a i danas ih ima na mnogo mjesta.

Svaki kraj ima one skrivene atrakcije pored kojih stanovnici svakodnevno prolaze ne prepoznajući turistički značaj, koje bi atrakcije po Vama mogle biti značajne za razvoj turizma u budućnosti?

Nastanak i razvoj mjesta usko su vezani za rudarstvo i obradu metala, ovdje se rudari i kuje „od kad je svijeta i vijeka“. I danas je aktivno nekoliko kovačnica gdje osim što možete kupiti vrhunske sjekire, sačeve i druge proizvode, možete vidjeti i postupak ručnog kovanja na mijeh. Čuvene kreševske kovačke proizvode spominje i Andrić u Prokletoj avliji. On u jednom pismu upućenom   kreševskim fratrima kaže kako su za njega „Kreševo i Fojnica nedosanjani snovi i neiscrplenim majdani“.

Naš najpoznatiji suvenir je potkovano jaje. Ono je simbol vrhunske kovačke vještine ovdašnjih majstora. Za mladog kovača koji bi znao potkovati jaje značilo bi da je ispekao zanat i da se može ženiti. Turisti i mladi vole se okušati u potkivanju jaja ili ručnom kovanju.

Jako su živopisna naša sela. Npr. u Vrancima se nalaze ta’te – zvono napravljeno od kovačkih ploča iz 16. Stoljeća, tj. vremena kada se nisu smjela koristiti zvona. U Deževicama se nalazi špilja u kojoj je prema predaji živio sv. Jakov Markijski i danas je to narodno svetište.

Oni koje zanima kulturno-povijesno naslijeđe bit će sigurno oduševljeni Kreševom. Koliko god je to lijepo i zanimljivo, još je zanimljivaja i fascinantnija priroda Kreševa.

U Glavnom planu razvoja turizma općine Kreševo navedeno je da se planiraju realizirati aktivnosti u području ekoturizma budući da samo područje ima odlične preduvjete za to. Da li je realizacija tog projekta počela i u kojoj je fazi trenutno?

„Glavni plan razvoja turizma Kreševa 2015. – 2020.“ je prvi strateški dokument te vrste i mogu kazati kako smo mi na samom početku organiziranog turizma. Ima tu još jako puno posla.

Na koji način TZ Kreševa dolazi do turista? Da li su to nastupi na sajmovima ili je to u novije vrijeme putem digitalnih medija kao što su društvene mreže i sl.

To je borba. Pokušavamo ići ciljano, iskoristiti blizinu Sarajeva i prilike za razvoj vjerskog turizma. Obilazimo agencije, stvaramo kontakte, idemo i na sajmove, trudimo se bolje organizirati postojeće manifestacije, koristimo digitalne medije…

Ta'te - zvono od kovačkih ploča

Ta’te – zvono od kovačkih ploča

Koje su teškoće s kojima se najčešće susrećete u turističkoj zajednici?

Nepostojanje organiziranog turizma je možda najveća prepreka, a onda i stanje u zemlji gdje nije dovoljno uređena oblast turizma, a domaći turist je ograničen financijama. Kao što rekoh ima tu još puno posla. Dva su kolosijeka na koja nastojim uložiti energiju: jedan je kako doći do turista, a drugi je okrenut ka ljudima u Kreševu i stvaranju jedne afirmativne klime, povjerenja i razumijevanja za turizam. To drugo mi je ponekad znatno teže.

Poznato je da Kreševo ima dugu tradiciju planinarstva, možete li nam nešto više reći o planinarstvu u vašem kraju.

Jednostavno, u prirodi ovdašnjih ljudi je, kao nigdje drugo, da slobodno vrijeme provode u šumi. Planinarski klub postoji već osamdesetak godina. Planinarski dom na planini Lopati ima 60 ležaja i jedan je od najboljih domova u BiH. Pored kraćih dionica najpoznatija je Planinarska obilaznica “Bitovnja – Pogorelica – Vranica“ gdje planinari četiri dana prelaze 71 kilometar hodajuži po dvije tisuće metara visokim grebenima i vrhovima planina.

Prije tri godine planinarsko društvo „Bitovnja“ pokrenulo je 3FOK – međunarodni outdoor film i foto festival. Svake godine dodjeljujemo dvije nagrade za film i 10 za fotografiju. Natječaj je raspisan i ove godine, a pojedinosti se mogu vidjeti na službenim stranicama.

U zadnje vrijeme biciklizam je populariziran i u našim krajevima. Koje su najčešće rute cikloturista?

Prošle smo godine obilježili šest biciklističkih staza, a ove godine namjeravamo raditi na njihovoj promociji. Cikloturisti najčešće idu do planinarskog doma na Lopati, na sedam kilometara ravni plato planine Bitovnje koji se nalazi na 1700 m.n.v, kao i do sela Deževice.

Uz cikloturizam spomenuti ću i motocross i enduro. Imamo najbolju stazu za motocross u Bosni i Hercegovini gdje se održavaju prvenstva jugoistočne Europe.

Geoturizam i speleoturizam su velika šansa za razvoj turizma u Kreševu. Kakvi su planovi Turističke zajednice u unaprjeđenju ovih grana turizma?

Moram spomenuti kako na prostoru općine postoji preko stotinu ostataka starih rudarskih radova. U Kreševu se u prošlosti vadilo srebro, željezo, živa, bakar, barit, hrmza, zlato, plavi kamen i drugo. Minerali i kristali iz Kreševa su svjetski poznati i nalaze se u čuvenim svjetskim muzejima.

Zavičajna udruga „Kreševski citrin“ baštinik je naših rudara i ona je uradila fantastične stvari. Sajam minerala, stijena i fosila održava se ove godine po trinaesti put i jedina je manifestacija takve vrste u državi. Svake godine sajam posjeti oko 2000 gostiju.

Oni su osmislili i „Geo kamp“ koji je zamišljen kao istraživanje lokaliteta u fascinantnoj prirodi Kreševa. U Kreševu skoro svako dijete zna osnovne vrste kristala i minerala.

Oberska pećina, kao i Veliki i Mali oklop su zanimljiva mjesta za speleologe, te dio Geo staza – turističkog proizvoda koji je pokrenula ova udruga.

Hvala na ukazanom povjerenju!

%d blogeri kao ovaj: