Putnikovanja (4) Na krovu Bosne i Hercegovine

Kada putnik namjernik prođe magistralom sjevernije od Konjica prema Sarajevu, pa skrene desno negdje između Ovčara i Kanjine, malom putačom koja vodi u brdo može stići do samoga krova Bosne i Hercegovine. Nakon skoro dva sata putovanja prašnjavom i nezgodnom cestom koja je vodila kroz fascinante litice i rukopise u kršu stižemo do Lukomira – najizoliranijeg sela u Bosni i Hercegovini.

DSC09691

Fascinantni prizori bosanskohercegovačkih planina na putu za Lukomir

Na ulazu u selo stoji tabla koja označava zaštićeni krajolik, nacionalni spomenik. Na njoj stoji uvod u prošlost i karakteristike ovog pitoresknog mjesta. Kulturni krajolik sela Lukomir (Gornji Lukomir) nastao je djelovanjem čovjeka u izrazito negostoljubivim visokim planinskim predjelima. Sagrađeno na nadmorskoj visini od oko 1472 metara nadmorske visine, a tijekom šest mjeseci u godini, zbog snježnih nanosa, selo Lukomir predstavlja jedno od najizoliranijih sela u Bosni i Hercegovini.

DSC09694

U gornjem desnom kutu nalazi se Planinarska kuća “Natura AS”

Male kamene kuće pokrivene visokim četverovodnim krovovima raspoređene su na četiri brežuljka između kojih vode seoske staze. Stanovnici sela su nomadi, ljeta provode u Lukomiru, a oštre i nezgodne zime u Konjicu, Tarčinu, Hadžićima i Sarajevu.

DSC09693

Selo Gornji Lukomir smješteno je na planini Bjelašnica, u krajoliku izuzetne ljepote, te sa visokim stupnjem biodiverziteta flore i faune. Najznačajnija karakteristika sela Lukomir je njegova vernakularna arhitektura – nastala pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, a po sasvim nepromijenjenom uzoru kuća iz znatno ranijeg vremena koja odražava činjenicu da se način života, obrade zemljišta i uzgajanja stoke, nije uopće značajnije promjenilo u selu sve do ratnih zbivanja 1992. godine.

DSC09699

Seljani su oblikovali njegovu morfologiju sela prilagođavajući se uvjetima terena, vlastitim financijskim mogućnostima kao i surovim zimskim mjesecima. Uvjetovano konfiguracijom terena na kojem je formirano, objekti u selu su grupirani u četiri cjeline postavljene na četiri brežuljka. Cjeline su međusobno povezane seoskim stazama, uskim zemljanim putevima, a dvorišta kuća nisu ograđena. Objekti štala također nisu ograđeni, te nepostojanje ograde i preplitanje prostora za život, držanje stoke i komunikaciju govori o načinu života u selu.

20160605_102541

Stećci

Dvije nekropole stećaka se nalaze u selu, Vlaško groblje sa 18 stećaka i Jezerine sa devet stećaka, što je dokaz kontinuiteta života u Gornjem Lukomiru, najvišem naseljenom mjestu u Bosni i Hercegovini (1472 mnv).

DSC09706

Pedesetih godina prošlog stoljeća stanovnici sela Donji Lukomir sele se u Gornji Lukomir. Kao uzrok iseljavanja, današnji stanovnici Gornjeg Lukomira, navode bolju prometnu povezanost Gornjeg Lukomira sa općinom Konjic, ali i drugim selima na Bjelašnici. Kuće su gradili tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina XX stoljeća. Do tada su živjeli u ljetnim kolibama koje su koristili prilikom ispaše stoke dok su živjeli u Donjem Lukomiru. Etnološki odjel Zemaljskog muzeja u Sarajevu je tijekom istraživanja 1985. godine zabilježilo postojanje 43 stalno naseljena domaćinstva u Gornjem Lukomiru, dok je Donji Lukomir bio trajno napušten, a udaljen je svega 300m zračne linije. Električna energija i telefon u selo su uvedeni nekoliko godina prije rata.

IMG_20160607_003730

Pošto je područje pod zaštitom nije dopuštena eksploatacija kamena, sječa šume, izgradnje industrijskih objekata i magistralne infrastrukture.

Na Bjelašnici, u predjelu izvorišnog i gornjeg toka rijeke Rakitnice, smješteno je nekoliko stalnih naselja: Brda, Umoljani, Milišići, Bobovica, Kramari, Lukavac, Šabići, Rakitnica, Gornji Lukomir, Gornja i Donja Tušila.

DSC09701

Većina stanovnika Bjelašnice je porijeklom iz Hercegovine i to iz tri sreza, nevesinjskog, mostarskog i ljubuškog. Stočari su oko Đurđevdana (6. svibnja), točno utvrđenim putevima polazili na planinu, a sa planine su se vraćali oko Lučindana (31. listopada). Iz nevesinjskog sreza dolazili su stočari iz tri sela: Kamene, Žulja i Gornje i Donje Rabine. Iz mostarskog sreza dolazili su stočari iz sela iz okolice Mostara i sela Podveležja (Bivolje brdo, Gubavica, Dračevice, Gnojnica, Hodbina, te iz sela Svinjarine, Banj dol, Opina, Dobrača, Dračevica. Iz Ljubuškog su dolazili iz sela Gradska.

DSC09692

U posljednje vrijeme sve više turista, planinara, biciklista i drugih ljubitelja prirode otkriva ovo selo koje je udaljeno od Sarajeva oko 50 km, a od Konjica 35 km. Oni mogu prespavati i hraniti se u planinarskoj kući Natura AS, koja je preuređena za smještaj posjetitelja, a na tome je mjestu nekada davno bila škola koju je nagrizao zub vremena, pa je uspješno pretvorena u smještajne kapacitete. Pitoreskno selo, koje možemo nazvati “krovom Bosne i Hercegovine” smješteno je na litici kanjona Rakitnice između dva vrha Lovnice (1856 m nv) i Obalja (1896m nv).

Ovako izgleda doručak u Lukomiru, proizvodi se otkupljuju od lokalnog stanovništva.

Ovako izgleda doručak u Lukomiru, proizvodi se otkupljuju od lokalnog stanovništva.

%d blogeri kao ovaj: