Nedavno je u mostarskoj gimnaziji održana radionica “Umjetnost u novinskoj fotografiji” koju je vodio jedan od najpoznatijih fotografa Bosne i Hercegovine, fotoreporter Reutersa, Dado Ruvić. U nastavku posta osvrnut ću se na zanimljive i korisne stvari koje sam zapazio, a mogu koristiti i vama u daljnjem radu. Novinska fotografija je format koji oslikava priču, pa tako fotka treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko? Što? Kada? Gdje? Kako? Zašto?

Optimalan broj fotografija u jednoj fotopriči!? Uvijek sam se pitao koji je to dovoljan broj fotki za jednu fotopriču, napokon sam došao do broja – 12. Ni previše, ni premalo – taman. U fotopriči “Na krovu Bosne i Hercegovine” koju sam objavio na blogu u lipnju 2016. koristio sam upravo 12 fotografija. Također sam naučio da fotopriča treba sadržavati najmanje dva portreta, fotografiju koja prikazuje širu sliku i naravno detalje.

Before-after fotografije mogu biti interesantne, pogotovo danas kada se krajolici mijenjaju znatno brže. Također je potrebno otkriti s kojega je točno mjesta izvorna fotografija snimljena kako bi nova fotografija bila snimljena s identične lokacije. Fotografije možete spojiti bilo kojim editorom.

Katoličko svetište u Međugorju, arhivska fotografija

Arhivska fotografija crkve u Međugorju je idealna za before-after fotografiju

Tematske fotografije se često vežu za neki događaj ili tematsku cjelinu, primjerice svjetsko prventsvo ili neka godišnjica obilježavanja.

ne daj mu da prođe #ajmonaši

Primjer tematske fotografije: Rukometni memorijal u Međugorju, 2016.

Crop (rezanje) pomaže fotoreporteru da brzo otkloni “višak” na fotografiji. Ponekad se zbog brzine ili konfiguracije pozadine na fotografiji zna pronaći dosta stvari koje odvlače pažnju s onoga što je bitno i što je poruka na fotografiji.

img_20161023_170905

Primjer cropa: Fotografija nastala u sklopu #MostarPhotoWalk-a

U novinskoj fotografiji nije dozvoljen Photoshop. Redakcije imaju softverska rješenja koja odmah prepoznaju djelovanje raznih programa na fotografiju. Autentičnom novinskom fotografijom smatra se fotografija bez ikakvih softverskih manipulacija i to da subjekt na fotografiji ne pozira.

Zanimljiva je činjenica da fotoreporteri Reutersa nikada ne daju izjave. Ova kompanija poznata je po svojoj neutralnosti i njihovi djelatnici nikada ne daju izjave, osim možda policiji, kada se zateknu na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

Uvijek sam se pitao kako fotoreporteri prebacuju tako brzo fotografije s mjesta događanja u redakcije. Zasluga da tako brzo dobijemo fotografije s najvećih svjetskih događanja pripada kooperaciji fotoreportera i urednika fotografije. U Reutersu, fotoreporter je na terenu, a urednik fotografije je iz ureda direktno spojen na njegovu kameru i uzima fotografije koje mu trebaju. Često i sam fotoreporter prebacuje fotografije na Reutersovu web platformu. Dakle, brzina je presudna za ovaj posao.