Što sam naučio na radionici novinske fotografije

3

Nedavno je u mostarskoj gimnaziji održana radionica “Umjetnost u novinskoj fotografiji” koju je vodio jedan od najpoznatijih fotografa Bosne i Hercegovine, fotoreporter Reutersa, Dado Ruvić. U nastavku posta osvrnut ću se na zanimljive i korisne stvari koje sam zapazio, a mogu koristiti i vama u daljnjem radu. Novinska fotografija je format koji oslikava priču, pa tako fotka treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko? Što? Kada? Gdje? Kako? Zašto?

Optimalan broj fotografija u jednoj fotopriči!? Uvijek sam se pitao koji je to dovoljan broj fotki za jednu fotopriču, napokon sam došao do broja – dvanaest. Ni previše, ni premalo – taman. U fotopriči “Na krovu Bosne i Hercegovine” koju sam objavio na blogu u lipnju 2016. koristio sam upravo 12 fotografija. Također sam naučio da fotopriča treba sadržavati najmanje dva portreta, fotografiju koja prikazuje širu sliku i naravno detalje.

Before-after fotografije mogu biti interesantne, pogotovo danas kada se krajolici mijenjaju znatno brže. Također je potrebno otkriti s kojega je točno mjesta izvorna fotografija snimljena kako bi nova fotografija bila snimljena s identične lokacije. Fotografije možete spojiti bilo kojim editorom.

Katoličko svetište u Međugorju, arhivska fotografija
Arhivska fotografija crkve u Međugorju je idealna za before-after fotografiju

Tematske fotografije se često vežu za neki događaj ili tematsku cjelinu, primjerice svjetsko prventsvo ili neka godišnjica obilježavanja.

ne daj mu da prođe #ajmonaši
Primjer tematske fotografije: Rukometni memorijal u Međugorju, 2016.

Crop (rezanje) pomaže fotoreporteru da brzo otkloni “višak” na fotografiji. Ponekad se zbog brzine ili konfiguracije pozadine na fotografiji zna pronaći dosta stvari koje odvlače pažnju s onoga što je bitno i što je poruka na fotografiji.

img_20161023_170905
Primjer cropa: Fotografija nastala u sklopu #MostarPhotoWalk-a

U novinskoj fotografiji nije dozvoljen Photoshop. Redakcije imaju softverska rješenja koja odmah prepoznaju djelovanje raznih programa na fotografiju. Autentičnom novinskom fotografijom smatra se fotografija bez ikakvih softverskih manipulacija i to da subjekt na fotografiji ne pozira.

Zanimljiva je činjenica da fotoreporteri Reutersa nikada ne daju izjave. Ova kompanija poznata je po svojoj neutralnosti i njihovi djelatnici nikada ne daju izjave, osim možda policiji, kada se zateknu na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

Uvijek sam se pitao kako fotoreporteri prebacuju tako brzo fotografije s mjesta događanja u redakcije. Zasluga da tako brzo dobijemo fotografije s najvećih svjetskih događanja pripada kooperaciji fotoreportera i urednika fotografije. U Reutersu, fotoreporter je na terenu, a urednik fotografije je iz ureda direktno spojen na njegovu kameru i uzima fotografije koje mu trebaju. Često i sam fotoreporter prebacuje fotografije na Reutersovu web platformu. Dakle, brzina je presudna za ovaj posao.

Ivan Dodig

Hercegovac. Turizmolog. Piše. Bavi se digitalnim komunikacijama. Putuje. Voli konstruktivan dijalog. Od 2006. godine na Wordpressu.

3 Comments

Odgovori

Your email address will not be published.

*

code

Previous Story

Brendiranje destinacija u BiH!?

Next Story

Fotoarhiv: Žaba na Kravici, 2015.