Kako sam počeo raditi na imidžu sportaša na internetu

Kada sam prije šest godina preuzeo službene profile društvenih mreža dvojici nadolazećih sportaša nisam mogao zamisliti koliko će me daleko ta nova industrija odvesti. U početku su to bile šture Facebook stranice s neartikuliranim objavama. No vremenom smo sredili sve. Trebalo je aktivno pratiti kalendare natjecanja, putovanja, obaveze sportaša i sl. Ubrzo su sportaši nizali uspjehe, pa nije bilo teško verificirati njihove profile.

Čitaj više “Kako sam počeo raditi na imidžu sportaša na internetu”

Remed – The Only Truth, Novi Sad (2009 – 2017)

“Prve obrise crteža sam zamislio noć uoči mog prvog dolaska u Novi Sad, dok sam razmišaljo o tom ogromnom praznom prostoru. Vidjeo sam lik velike figure, nadljudske veličine kako manipulira ljudskim bićem kao marionetom dok to ljudsko biće manipulira drugom marionetom. A onda tijekom pravljenja skice, poželio sam da odnos između ta dva bića na neki način ograničim. Naziv murala je JEDINA ISTINA. Ovaj mural za mene predstavlja odnos između čovjeka i velikih sila moći koje upravljaju svima nama. Ovde želim pokazati da ne postoji jedna istina, već je jedina prava istina ona koju svako od nas nosi u sebi, do koje je došao svojim životnim iskustvom i unutar samo sebi svojstvenog konteksta. Dakle, naslikao sam jednu veliku crnu figuru koja predstavlja moć, sistem, ili bilo kojeg predstavnika moći i sistema koji pokušavaju da nam nametnu put koji trebamo sljediti ili način života koji treba voditi. Ova figura je crna da bi se naglasilo njeno prisustvo, crno kao vidljivo i nevidljivo. Ona je nevidljivo prisutna. Ta crna figura ima na sebi bijelu maramu, čistu kao istina i drži knjigu istine, knjigu u kojoj je ispisan put kojim trebamo ići. Ona ima dvije glave koje simboliraju dva lica, dvije strane čovjeka. Tog istog čovjeka koji kleči pred silama moći ponizan, predstavio sam bijelom bojom koja simbolizira nevinost. Njegova sjenka narandžaste boje (simbol za kreativnost i otvorenost duha) diže se da ga spasi i sječe uže vraćajući mu slobodu. Slobodu da misli i da vjeruje u svoj put. Bijela zvijezda, simbol svjetlosti i rođenja donosi nadu.”

 Remed 

 

Što sam naučio na radionici novinske fotografije

Nedavno je u mostarskoj gimnaziji održana radionica “Umjetnost u novinskoj fotografiji” koju je vodio jedan od najpoznatijih fotografa Bosne i Hercegovine, fotoreporter Reutersa, Dado Ruvić. U nastavku posta osvrnut ću se na zanimljive i korisne stvari koje sam zapazio, a mogu koristiti i vama u daljnjem radu. Novinska fotografija je format koji oslikava priču, pa tako fotka treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko? Što? Kada? Gdje? Kako? Zašto?

Optimalan broj fotografija u jednoj fotopriči!? Uvijek sam se pitao koji je to dovoljan broj fotki za jednu fotopriču, napokon sam došao do broja – 12. Ni previše, ni premalo – taman. U fotopriči “Na krovu Bosne i Hercegovine” koju sam objavio na blogu u lipnju 2016. koristio sam upravo 12 fotografija. Također sam naučio da fotopriča treba sadržavati najmanje dva portreta, fotografiju koja prikazuje širu sliku i naravno detalje.

Before-after fotografije mogu biti interesantne, pogotovo danas kada se krajolici mijenjaju znatno brže. Također je potrebno otkriti s kojega je točno mjesta izvorna fotografija snimljena kako bi nova fotografija bila snimljena s identične lokacije. Fotografije možete spojiti bilo kojim editorom.

Katoličko svetište u Međugorju, arhivska fotografija
Arhivska fotografija crkve u Međugorju je idealna za before-after fotografiju

Tematske fotografije se često vežu za neki događaj ili tematsku cjelinu, primjerice svjetsko prventsvo ili neka godišnjica obilježavanja.

ne daj mu da prođe #ajmonaši
Primjer tematske fotografije: Rukometni memorijal u Međugorju, 2016.

Crop (rezanje) pomaže fotoreporteru da brzo otkloni “višak” na fotografiji. Ponekad se zbog brzine ili konfiguracije pozadine na fotografiji zna pronaći dosta stvari koje odvlače pažnju s onoga što je bitno i što je poruka na fotografiji.

img_20161023_170905
Primjer cropa: Fotografija nastala u sklopu #MostarPhotoWalk-a

U novinskoj fotografiji nije dozvoljen Photoshop. Redakcije imaju softverska rješenja koja odmah prepoznaju djelovanje raznih programa na fotografiju. Autentičnom novinskom fotografijom smatra se fotografija bez ikakvih softverskih manipulacija i to da subjekt na fotografiji ne pozira.

Zanimljiva je činjenica da fotoreporteri Reutersa nikada ne daju izjave. Ova kompanija poznata je po svojoj neutralnosti i njihovi djelatnici nikada ne daju izjave, osim možda policiji, kada se zateknu na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

Uvijek sam se pitao kako fotoreporteri prebacuju tako brzo fotografije s mjesta događanja u redakcije. Zasluga da tako brzo dobijemo fotografije s najvećih svjetskih događanja pripada kooperaciji fotoreportera i urednika fotografije. U Reutersu, fotoreporter je na terenu, a urednik fotografije je iz ureda direktno spojen na njegovu kameru i uzima fotografije koje mu trebaju. Često i sam fotoreporter prebacuje fotografije na Reutersovu web platformu. Dakle, brzina je presudna za ovaj posao.