Goran Glamuzina: Dječački hobi prerastao u pravu životnu želju i ljubav

No Comment

Goran Glamuzina rođen je 1980 godine u Mostaru, nakon završene Osnovne i Srednje škole u Čitluku, upisuje geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje diplomira inženjerski smjer na Geološko-paleontološkom odsjeku. Nakon toga magistrira na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, jedinom geološkom fakultetu u Bosni i Hercegovini, s temom eocenskih makrofosila područja Čitluka. Sad je trenutno u procesu dovršavanja disertacije na istom fakultetu s temom paleogeografije tijekom eocena na prostoru zapadne Hercegovine.

Otkuda interes za studij geologije?

Interes za geologijom, i općenito za istraživanjem zemljine prošlosti, pobudio mi se još u dječačko doba kad sam s prijateljima iz Osnovne škole počeo tražiti i pronalaziti razne kristale i fosile na području Čitluka i sela Gornji Ograđenik. Od tada je taj dječački hobi prerastao u pravu životnu želju i ljubav, što je i onda rezultiralo upisom na studij geologije.

Vidim koristiš blog kako bi prikazao publici svoje nalaze, koliko je danas bitna komunikacija u ova digitalna doba?

Iako je veliki udio internetske komunikacije danas po mom osobnom mišljenju u dosta negativnom predznaku, postoji drugi bez ikakve sumnje veliki pozitivni element te iste virtualne komunikacije, a to je besplatna dostupnost znanja i spoznaja svima onima koji žele doći do određenih znanja. To je toliko pozitivan vid interneta, da je po mom nekom mišljenju ovih zadnjih desetak godina u čovječanstvu nastupila prava revolucija globalnog širenja znanja svima u svakom kutku planete. U tom kontekstu, ukoliko se bez loših namjera pristupa ovoj digitalnoj komunikaciji, ona postaje osim neizmjerno olakšavajući čimbenik, i rekao bih, nužni element današnje komunikacije i prijenosa informacija.

Jedan si od aktivnijih geologa u našoj zemlji, da li ima pomoći institucija države za područje geologije?

U Bosni i Hercegovini, a posebice u Hercegovini, nas pravih geologa je jako malo ne više od broja prstiju jedne ruke. Mi se svi međusobno poznajemo i u jako smo dobrim odnosima, što nam s jedne strane dosta olakšava djelatnost, no naš mali broj još uvijek nažalost ne upućuje čelnike i predstavnike općina, gradova i općenito institucija države na našu, tj. geološku djelatnost, u smislu, koliko je ona bitna, koliko može biti bitna, i koliko je u prošlosti nesumnjivo bila bitna za stanovnike pojedinih krajeva i naselja, posebice ako pri tome uzmemo u obzir rudarstvo koje je od geologije nedjeljivo, a koje je do jučer prehranjivalo tisuće i tisuće hercegovačkih obitelji, jer sjetimo se samo boksita kojeg gotovo svaka hercegovačka općina sadrži. Ne bih se previše isticao u aktivnosti, jer svatko od nas nekoliko geologa ima neke svoje pravce djelovanja u kojima svatko naporno radi pri čemu smo međusobno vrlo dobro prožeti kroz sve te aktivnosti.

Možeš li u nekoliko kratkih crta pojasniti čitateljima koliko je zapravo Hercegovina pogodno tlo za geološka istraživanja?

Kao što sam ranije spomenuo boksit, njega se jednostavno ne smije preskočiti u takvom razmatranju. Naime, samo treba ponovno podsjetiti sve hercegovce, da je do prije par desetljeća regija Hercegovine slovila kao najboksitonosnije područje na svijetu! Do prije nedavnog rata, u čitavoj Hercegovini su se izvodila ogromna i kompleksna geološka istraživanja boksitnih područja u koja su bili uključeni i tadašnji najveći znanstvenici iz polja geologije, paleontologije, rudarstva i stratigrafije na području bivše države. Sva ta mjesta istraživanja boksita danas predstavljaju i dalje ogroman potencijal za npr. paleontološka istraživanja, istraživanja tektonike, sedimentologije, rudarstva i slično, radi toga jer je ostao ogroman broj površinskih kopova boksita koji upravo predstavljaju pravu otvorenu knjigu zemljine kore i geološke prošlosti.

Fosil ježinca pronađen u Posušju

Koliko je hercegovačka javnost informirana o geološkim potencijalima ove naše kamene regije?

Pa nepobitno je da je današnji razvoj digitalne komunikacije umnogome olakšao dostupnost svih informacija, pa i onih o geološkim potencijalima, brojnim znatiželjnicima, ali isto tako i slučajnim čitateljima interneta kao i nekih dnevnih novina. Unazad šest godina osobno sam, uz internetsko pisanje, možda desetak puta pisao za dnevne novine o određenim geološkim ponajviše paleontološkim, ali isto tako i o arheološkim potencijalima Hercegovine, što su ne sumnjam, brojni znatiželjnici pročitali i time se informirali o ovim zanimljivim sadržajima ove naše kamene regije.

Zaista su fascinantni nalazi fosila, no koji su geolokaliteti i pronalasci fosila možda najznačajniji i najvrijedniji koji ste uspjeli pronaći do sada?

Fosili kao i kristali predstavljaju pravo blago zemlje koje je negdje više, a negdje manje prisutno. No, ipak posebno vrijedni i fascinantni su nalazi fosila, zbog toga jer fosili predstavljaju ostatke života, dok je kristal samo anorganska dakle neživa tvar, i to je ono što fosile uzdiže unutar svog zemljinog blaga, posebice u slučaju fosila naših predaka tj. praljudi, kao i vrlo rijetkih, raritetnih ili davno izumrlih životinja i biljaka. Čitava Hercegovina sadrži ogromno fosilno blago, no ipak kao poseban dio ili bolje rečeno poseban hercegovački geolokalitet ističe se sjeverni dio općine Posušje. Fosili prisutni u ovom dijelu Hercegovine predstavljaju pravi ne samo lokalno-regionalni, već i svjetski raritet. Nek podrobniji detalji o tome ostanu još mala tajna, o čemu će sigurno uskoro biti više riječi i u medijima, no mogu otkriti da je riječ o fosilima iz drevnog oceana Tetis (Tethys) iz razdoblja paleogena prije više od 40 milijuna godina. Uz fosile svih ovih morskih životinja, posebno vrijedno i vrlo raritetano paleontološko bogatstvo Hercegovine predstavljaju fosili kopnenih biljaka također paleogenske starosti. Ovdje bih mogao izdvojiti fosilizirane ili okamenjene plodove mangrove palme Nipa, nađenih u ogromnom broju na vrlo maloj površini stijena u selu Tepčići (sjeveroistočni dio općine Čitluk) što predstavlja pravi raritet ovog dijela Europe. Također posebno vrijedni fosili iz Hercegovine su fosili ogromnih puževa kredne starosti iz skupine tzv. nerineida koje sam pronašao na Raškoj gori sjeverno od Mostara, koji osim što predstavljaju pravi svjetski raritet, gotovo sigurno predstavljaju i potpuno nove vrste fosilnih puževa izumrlih zajedno s dinosaurima krajem krede. A dinosauri i njihovi fosili predstavljaju možda i najveći budući potencijal te intrigantnost za njihovim pronalaženjem, jer na osnovu dosada istraženih činjenica mogu gotovo sigurno potvrditi da je samo pitanje vremena kad će se negdje ukazati ili prepoznati jasno raspoznatljivi okamenjeni tragovi ili ostaci otisaka stopa i kretanja ovih možda najatraktivnijih drevnih životinja na planeti. Uz posve sigurnu potvrdu o prisustvu fosiliziranih tragova dinosaura, postoji čak izvjesna vjerojatnost da bi se na pojedinim hercegovačkim mjestima unutar sedimenata jure i krede gdje ima fosila kopnenih biljaka mogli pronaći čak i fosili kostiju dinosaura ili pak njihovi zubi. Sve ovo samo ukazuju kakvo blago kriju stijene Hercegovine. Ovaj niz paleontološkog blaga je ogroman te se može sigurno zaključiti da će sedimentne stijene Hercegovine u budućnosti iznjedriti još mnogo zanimljivog, a možda i vrlo atraktivnog fosilnog sadržaja.

“Na kraju kao osobna krajnja poruka i svojevrsna želja svim čitateljima, jest da priroda koja nas okružuje, od neba, drveća, planina, rijeka, pa sve do samih stijena, skriva istinsko bogatstvo i to bogatstvo koje nam se besplatno nudi ali ne sa svrhom da ga iskoristimo i nakon toga zaboravimo, već sa svrhom da ga istinski spoznamo, da mu se divimo, da uživamo u njemu, te da i sami postanemo sretniji i zadovoljniji unutar sebe kroz taj doživljaj prirode prisutne oko nas”, ističe Glamuzina.

No Comment

Komentiraj

Back

O autoru

Ivan Dodig
Hercegovac. Diplomirani turizmolog. Piše. Bavi se novim medijima, putuje. Voli konstruktivan dijalog. Od 2006. godine na WordPressu.

SHARE

Goran Glamuzina: Dječački hobi prerastao u pravu životnu želju i ljubav

%d blogeri kao ovaj: