Lukomir – Na krovu Bosne i Hercegovine

1 Comment

Kada putnik namjernik prođe magistralom sjevernije od Konjica prema Sarajevu, pa skrene desno negdje između Ovčara i Kanjine, malom putačom koja vodi u brdo može stići do samoga krova Bosne i Hercegovine.

Nakon skoro dva sata putovanja prašnjavom i nezgodnom cestom koja je vodila kroz fascinante litice i rukopise u kršu stižemo do Lukomira – najizoliranijeg sela u Bosni i Hercegovini.

DSC09691
Fascinantni prizori bosanskohercegovačkih planina

Na ulazu u selo stoji tabla koja označava zaštićeni krajolik, nacionalni spomenik. Na njoj stoji uvod u prošlost i karakteristike ovog pitoresknog mjesta. Kulturni krajolik sela Lukomir (Gornji Lukomir) nastao je djelovanjem čovjeka u izrazito negostoljubivim visokim planinskim predjelima. Sagrađeno na nadmorskoj visini od oko 1472 metara nadmorske visine, a tijekom šest mjeseci u godini, zbog snježnih nanosa, selo Lukomir predstavlja jedno od najizoliranijih sela u Bosni i Hercegovini.

DSC09694
Planinska kuća “Natura AS” (desno)

Male kamene kuće pokrivene visokim četverovodnim krovovima raspoređene su na četiri brežuljka između kojih vode seoske staze. Stanovnici sela su nomadi, ljeta provode u Lukomiru, a oštre i nezgodne zime u Konjicu, Tarčinu, Hadžićima i Sarajevu.

DSC09693

Selo Gornji Lukomir smješteno je na planini Bjelašnica, u krajoliku izuzetne ljepote, te sa visokim stupnjem biodiverziteta flore i faune. Najznačajnija karakteristika sela je njegova vernakularna arhitektura – nastala pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, a po sasvim nepromijenjenom uzoru kuća iz znatno ranijeg vremena koja odražava činjenicu da se način života, obrade zemljišta i uzgajanja stoke, nije uopće značajnije promjenilo u selu sve do ratnih zbivanja 1992. godine.

DSC09699

Seljani su oblikovali njegovu morfologiju sela prilagođavajući se uvjetima terena, vlastitim financijskim mogućnostima kao i surovim zimskim mjesecima. Uvjetovano konfiguracijom terena na kojem je formirano, objekti u selu su grupirani u četiri cjeline postavljene na četiri brežuljka. Cjeline su međusobno povezane seoskim stazama, uskim zemljanim putevima, a dvorišta kuća nisu ograđena. Objekti štala također nisu ograđeni, te nepostojanje ograde i preplitanje prostora za život, držanje stoke i komunikaciju govori o načinu života u selu.

20160605_102541
Stećci

Dvije nekropole stećaka se nalaze u selu, Vlaško groblje sa 18 stećaka i Jezerine sa devet stećaka, što je dokaz kontinuiteta života u Gornjem Lukomiru, najvišem naseljenom mjestu u Bosni i Hercegovini (1472 mnv).

DSC09706

Pedesetih godina prošlog stoljeća stanovnici sela Donji Lukomir sele se u Gornji Lukomir. Kao uzrok iseljavanja, današnji stanovnici Gornjeg Lukomira, navode bolju prometnu povezanost Gornjeg Lukomira sa općinom Konjic, ali i drugim selima na Bjelašnici. Kuće su gradili tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina XX stoljeća. Do tada su živjeli u ljetnim kolibama koje su koristili prilikom ispaše stoke dok su živjeli u Donjem Lukomiru. Etnološki odjel Zemaljskog muzeja u Sarajevu je tijekom istraživanja 1985. godine zabilježilo postojanje 43 stalno naseljena domaćinstva u Gornjem Lukomiru, dok je Donji Lukomir bio trajno napušten, a udaljen je svega 300m zračne linije. Električna energija i telefon u selo su uvedeni nekoliko godina prije rata.

IMG_20160607_003730

Pošto je područje pod zaštitom nije dopuštena eksploatacija kamena, sječa šume, izgradnje industrijskih objekata i magistralne infrastrukture.

Na Bjelašnici, u predjelu izvorišnog i gornjeg toka rijeke Rakitnice, smješteno je nekoliko stalnih naselja: Brda, Umoljani, Milišići, Bobovica, Kramari, Lukavac, Šabići, Rakitnica, Gornji Lukomir, Gornja i Donja Tušila.

DSC09701

Većina stanovnika Bjelašnice je porijeklom iz Hercegovine i to iz tri sreza, nevesinjskog, mostarskog i ljubuškog. Stočari su oko Đurđevdana (6. svibnja), točno utvrđenim putevima polazili na planinu, a sa planine su se vraćali oko Lučindana (31. listopada). Iz nevesinjskog sreza dolazili su stočari iz tri sela: Kamene, Žulja i Gornje i Donje Rabine. Iz mostarskog sreza dolazili su stočari iz sela iz okolice Mostara i sela Podveležja (Bivolje brdo, Gubavica, Dračevice, Gnojnica, Hodbina, te iz sela Svinjarine, Banj dol, Opina, Dobrača, Dračevica. Iz Ljubuškog su dolazili iz sela Gradska.

DSC09692

U posljednje vrijeme sve više turista, planinara, biciklista i drugih ljubitelja prirode otkriva ovo selo koje je udaljeno od Sarajeva oko 50 km, a od Konjica 35 km. Oni mogu prespavati i hraniti se u planinarskoj kući Natura AS, koja je preuređena za smještaj posjetitelja, a na tome je mjestu nekada davno bila škola koju je nagrizao zub vremena, pa je uspješno pretvorena u smještajne kapacitete. Pitoreskno selo, koje možemo nazvati “krovom Bosne i Hercegovine” smješteno je na litici kanjona Rakitnice između dva vrha Lovnice (1856 m nv) i Obalja (1896m nv).

Ovako izgleda doručak u Lukomiru, proizvodi se otkupljuju od lokalnog stanovništva.
Doručak u Lukomiru, proizvodi se otkupljuju od lokalnog stanovništva.

1 Comment

Komentiraj

Back
SHARE

Lukomir – Na krovu Bosne i Hercegovine