Dženderika – čudna neka biljka

No Comment

Istražujući regionalnu literaturu došao sam do mnogo različitih naziva za ovu biljku kojoj treba tako malo, a koja daje tako mnogo. U Hercegovini je uvriježen pojam dženderika, dok se ona drugdje zove šljiva amula, mirabela, ringlov, dženerika, ruska dženarika, šljivciga, obilnaja.

Moje prve slike djetinjstva vežu se za dva adama, cvijet mušketina, bodljikavi šipak i veliku dženderiku pred starom trošnom kućom.

O dženderici (Prunus cerasifera), mističnom stablu koje bi u proljeće prosulo svoj bijeli cvat i obojalo dvorište najdivnijim bojama nitko nije znao mnogo. Saznao sam da se radi o divljoj šljivi. Obilno rađa, otporna je na štetočine, hladnoću i bolesti, a razmnožava se poput korova. Unatoč tome, ljudi ne prepoznaju ovo voće za preradu.

Istražujući regionalnu literaturu došao sam do mnogo različitih naziva za ovu biljku kojoj treba tako malo, a koja daje tako mnogo. U Hercegovini je uvriježen pojam dženderika, dok se ona drugdje zove šljiva amula, mirabela, ringlov, dženerika, ruska dženarika, šljivciga, obilnaja.

Čudesno je to drvo, samonikne od odbačenih koštica, a rodi obilno na svim granama i pojedinačno, bez ikakvih tretmana. Zdrava je i ukusna, a kažu da je dobra i za rakiju. Plod je žut, pa kasnije crvenkast, veličine poput većih trešanja, meso žuto puno soka i šećera, dozrijeva početkom srpnja, idealna za one koji prakticiraju organsku proizvodnju. I što je važno, pravi izuzetan hlad tijekom vrelih ljetnih dana.

Žao mi je što je ova voćka podcijenjena u našim krajevima, a činjenica jest da sadrži vitamin S (7 mg na 199 g plodova) te se zbog toga preporučuje djeci i trudnicama.

No Comment

Komentiraj

Back
SHARE

Dženderika – čudna neka biljka