Osvrt na tekst o širenju antiintelektualizma

Osvrnuo bih se na zanimljiv tekst kolegice Dragane u kojima se između ostalog dotiče teme širenja antiintelektualizma u novim medijima danas.

Pojam antiintelektualizam rječnici definiraju dvojako, prvo kao “ukupnost stavova protivnih intelektualizmu”, drugo kao “suprotstavljanje utjecaju intelektualaca i mislilaca u društvu i u politici; antiintelektualstvo, protuintelektualstvo”.

Autorica čitateljima postavlja pitanje: Da li su blogeri, ostali online autori, pomalo i  tviteraši, krivci za širenje antiintelektualizma u 21. stoljeću?

Mišljenja sam da širenje antiintelektualizma nije uvjetovano krivnjom online autora, nego tehnologijom koja je dostupna svakome, što znači da svatko tko ima pristup internetu može objaviti što god hoće. Internet nam je omogućio mnogo novih alata i tehnika koje možemo koristiti, a na nama je kako ćemo ih koristiti. Digitalna medijska nepismenost, nažalost, došla je do izražaja, s fundamentom društva u kojemu živimo.

Kroz prvu definiciju možemo provući nešto što se protivi intelektu kao takvome, a čije su posljedice neartikulirane izjave, zastupljenost u medijima i trominutna popularnost brojnih starleta, političara i sl. koje prljaju medijski prostor. Druga definicija lančano je vezana uz prvu, a kazuje nam kako snižava utjecaj i poštovanje znanja i intelektulaca kao nositelja  i provoditelja znanja. Tako da je medijski važnija i značajnija informacija o povećanju grudi neke pjevačice nego o uspješno obavljenoj petnaestosatnoj operaciji nekog kirurga.

I zato citat Toma Nicholsa (Smrt ekspertize) na koji se autorica poziva donekle stoji:

Bojim se da smo svjedoci Guglom raspaljenog, na Wikipediji zasnovanog, blogovima natopljenog, raspada bilo kakvog razlikovanja između profesionalaca i laika, studenata i nastavnika, znalaca i zapitanih“.

Jedan od najvećih krivaca širenja antiintelektualizma je internet, odnosno društvene mreže kao novi mediji koje omogućavaju onima koji žele biti instant zvijezde da obično primitivnim objavama dođu vrlo brzo u fokus medija. No ta slava ne traje dugo. Ne pet minuta slave kao prije, nego pet sekundi slave u današnje vrijeme.

Dakle i Google, i Wikipedia, i blogovi su dio novomedijskog digitalnog informacijskog doba u kojemu prevladavaju instant zvijezde, bilo na blogerskoj, vlogerskoj ili nekoj drugoj sceni. No izostavljaju se blogovi znanstvenika, liječnika, profesora, inženjera i svih ostalih koji ruše stereotipe da ne postoji ništa osim ekonomije iskustva ili drugog žutog web sadržaja. Ovo sve ide u prilog odgovoru na autoričino sljedeće pitanje: Da li je intelektualac i online intelektualac ista kategorija?

Zato je pogrešno stavljati sve blogere i druge online autore u isti koš, što dobar dio javnosti čini.

Previous post
Potraga za analognim foto aparatom
Foto: Visit BiH
Next post
U pripremi knjiga s popisom pećina u Hercegovini

Nema komentara

Komentiraj

Back
SHARE

Osvrt na tekst o širenju antiintelektualizma

%d blogeri kao ovaj: