Blidinje (Foto: Ivan Dodig)

Nedavno sam s kolegama razgovarao o potencijalu kulturno-povjesnih i prirodnih resursa u Hercegovini.

Složili smo se oko činjenice da je potencijal višestruk i pogodan za znastveno-stručna istraživanja i usavršavanja. No za to je potrebna mnogo veća podrška nadležnih institucija i organiziranje jedne ili više istraživačkih stanica koje bi obuhvaćale više znanstvenih disciplina i područja kao što su: antropologija, arheologija, biologija, ekologija, etnologija, karstologija, geologija, geomorfologija, geoturizam, hidrogeologija, meteorologija, povijest, sociokulturna antropologija i dr.

Bilo bi dobro napraviti istraživačke stanice u prirodi, a idealna mjesta za to su postojeći objekti u blizini planina, rijeka ili jezera, koji su obrasli, zapušteni ili devastirani, a koji bi prenamjenom dobili novu svrhu.

Primjer dobre prakse

Za primjer uspješne istraživačke stanice ne moramo ići daleko. Jedna takva istraživačka stanica postoji u susjednoj Srbiji, u selu Petnica kod Valjeva. U petničkom kampusu se izvode programi za osnovnoškolce, srednjoškolce, studente i nastavnike, te međunarodni projekti. Zahvaljujući dobroj opremljenosti znanstvenom opremom, Istraživačka stanica Petnica organizira škole, prakse i seminare namjenjene studentima svih razina studija.

Istraživačka stanica Petnica kod Valjeva.

Istraživačka stanica Petnica kod Valjeva.

Ovakve programe organizira u suradnji s akademskim i znanstvenim institucijama, kao i razvojnim centrima uspješnih kompanija. Obrazovne aktivnosti su oslonjene na široku mrežu od preko 800 stručnih suradnika koji u svojstvu gostujućih predavača, mentora ili savjetnika sudjeluju u kreiranju i izvođenju različitih tečajeva i kampova. Oni dolaze iz preko stotinu fakulteta ili znanstvenih instituta i danas najveći dio njih su bivši polaznici petničkih programa. Ova mreža suradnika omogućava da ISP ima suradnju i sa prestižnim svjetskim fakultetima i institutima.