Damir Krešić: U prvom koraku donošenja odluke o putovanju ključan je faktor sigurnosti

No Comment

Pred nama je drugo izdanje blog serijala “Lice turizma”, u kojemu sam ugostio dr.sc. Damira Krešića, ravnatelja zagrebačkog Instituta za turizam.

Područja znanstvenog i stručnog interesa, kojima se tijekom svoga dosadašnjeg rada bavio, uključuju destinacijski menadžment i marketing, strateško planiranje u turizmu, konkurentnost turističke destinacije, održivi razvoj turizma te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-a) u turizmu. Autor je većeg broja znanstvenih i stručnih radova s područja turizma.

Gospodine Krešić, možete li čitateljima za početak predstaviti Institut za turizam?

Institut za turizam je jedini javni znanstveni institut u Republici Hrvatskoj koji je specijaliziran za istraživanja različitih aspekata turizma. Institut je znanstveno-istraživačka ustanova čiji multidisciplinarni istraživački tim može odgovoriti na najsloženiju znanstveno-istraživačku i stručnu problematiku povezanu s turizmom i turističkim razvojem te institucija koja svojim djelovanjem aktivno podupire održivi razvoj turizma u Republici Hrvatskoj.

Institut uspješno spaja znanstvenu izvrsnost s poslovnim znanjima i vještinama. Najvažnija područja znanstvenog i stručnog interesa Instituta su istraživanje makroekonomskih učinaka turizma, istraživanja turističkih tržišta i obilježja posjetitelja, strateško planiranje u turizmu, mjerenje i praćenje indikatora održivog razvoja turizma, prostorne analize i valorizacija prostora za potrebe turističkog razvoja, edukacija i cjeloživotno obrazovanje turističkih kadrova te brojna druga područja koja su važna za planski i sustavni turistički razvoj.

Tako, na primjer, Institut izrađuje Satelitski račun turizma Republike Hrvatske, zatim već trideset godina provodi istraživanja stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj, poznatija kao TOMAS istraživanja, od 2016. godine Institut je jedan od opservatorija održivog razvoja u okviru međunarodne mreže opservatorija pod Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO).

U svom planu i programu rada Instituta naglašavate potrebu praktične primjene rezultata znanstvenog i stručnog rada u turističkom gospodarstvu, odnosno na potrebu povezivanja znanosti s turističkom praksom. Koliko je važna suradnja znanosti i struke kako bi se turizam razvijao?

Suradnja znanosti i struke je izuzetno važna jer bi, prema mom mišljenju, sva znanstvena istraživanja s područja turizma trebala imati i svoju praktičnu primjenu u gospodarstvu. Istraživanja s područja turizma su, u prvom redu primijenjena istraživanja, ponekad se može raditi o razvojnim istraživanjima, a vrlo rijetko o temeljnim istraživanjima. Stoga je i znanstvena djelatnost Instituta dominantno usmjerena na ona istraživanja koja su primjenjiva u praksi, koja osiguravaju transfer znanja prema gospodarstvu, što je i jedna od strateških odrednica rada Instituta.

Danas još uvijek aspekt povezivanja znanosti i struke nije dovoljno prisutan u Hrvatskoj stoga nastojimo svojim aktivnostima popularizirati rezultate svojih istraživanja i naglasiti njihovu primjenjivost u praksi.

Svjesni smo činjenice da tehnologija značajno utječe na izbor destinacije, koji su to promocijski kanali u turizmu u doba interneta?

Prema rezultatima posljednjeg u nizu TOMAS istraživanja – TOMAS Ljeto 2017., internet je glavni izvor informacija o destinaciji za čak 44% turista koji borave u Hrvatskoj, a trendovi pokazuju da se značaj Interneta, kao izvora informacija kontinuirano povećava. Kada je riječ o online promocijskim kanalima, onda bih tu prije svega izdvojio značaj društvenih medija (Facebook, Instagram, TripAdvisor i sl.) i korisnički generiranih sadržaja (UGC-a) koji predstavljaju jednu vrstu osobne preporuke te stoga imaju veliku promocijsku vrijednost i veliki utjecaj na odluke turista o odabiru destinacije za odmor.

Osim društvenih medija, čija je uloga u destinacijskom marketingu sve veća, nužno je istaknuti i značaj mrežnih mjesta turističkih zajednica, smještajnih objekata i online turističkih agencija koja također predstavljaju važan izvor informacija za turiste. Konačno, ubrzani razvoj širokopojasnog bežičnog Interneta, razvoj pametnih telefona, ukidanje podatkovnog „roaminga“ među zemljama članicama Europske unije temeljito su promijenili način na koji se turisti informiraju, kako prije samog putovanja tako i tijekom boravka u destinaciji.

Stoga se suvremena turistička promocija sve više temelji na različitim tehnološkim rješenjima, a sam promocijski miks (web, mobile, društveni mediji i sl.) ovisi o strategiji marketinga svake pojedine destinacije.

Imate veliko iskustvo na izradi dugoročnih strateških i planskih dokumenata s područja turizma. Kakva iskustva nosite u radu s lokalnim zajednicama, da li prepoznaju značaj i važnost ovih dokumenata za razvoj?

Lokalne zajednice sve češće prepoznaju potrebu za strateškim planiranjem u turizmu, i tu se situacija u proteklih desetak godina značajno promijenila, osobito među onim destinacijama koje su turistički razvijenije, koje ulaze u fazu stagnacije i kojima su potrebe nove i inovativne strategije kako bi bile uspješne na sve konkurentnijem turističkom tržištu. Osim toga, u zadnje vrijeme strateški planski dokumenti, kao i projektne aktivnosti koje su njima predviđene, predstavljaju i važan preduvjet za prijavu projektnih aktivnosti za financiranje iz EU fondova, što je dalo dodatni poticaj lokalnim zajednicama za izradu planskih dokumenata s područja turizma.

Međutim, bez obzira na povećanu razinu javnog interesa za planiranjem turističkog razvoja, potrebno je istaknuti da većina planskih dokumenata još uvijek nije zadovoljavajuće kvalitete, nedostaje im vertikalna integracija sa sektorskim dokumentima višeg i nižeg reda kao i horizontalna integracija s drugim resorima, što je osobito važno u turizmu koji je izrazito multidisciplinaran. Kvalitetan planski dokument s područja turizma nužno mora, osim ekonomskih, uvažavati i analizirati i prostorne, prometne, okolišne, infrastrukturne odrednice te u obzir uzimati i šire društvene učinke turističkog razvoja, što u planskim dokumentima često nedostaje ili nije dovoljno dobro definirano.

Planski dokumenti također moraju sadržavati i elemente za vrednovanje provođenja takvih strateških dokumenata kako bi se nakon određenog razdoblja mogao ocijeniti stupanj implementacije plana. Institut za turizam je stoga često puta u situaciji da kroz izradu planske dokumentacije ujedno djeluje i edukativno, što predstavlja dio naše društvene odgovornosti kao javnog znanstvenog instituta.

Na konferenciji u Mostaru predstavili ste rezultate istraživanja o ponašanju turista s ključnih i potencijalnih tržišta za incoming turizam u Bosni i Hercegovini. Koje je rezultate polučilo Vaše istraživanje?

Da, radi se o istraživanju, odnosno studiji koja je izrađena u okviru projekta MarketMakers kojeg podržava Vlada Švicarske. Cilj istraživanja bio je, oslanjajući se isključivo na sekundarne izvore podataka, analizirati ponašanje turista s važnih inozemnih emitivnih tržišta za Bosnu i Hercegovinu pri odabiru destinacije za putovanje i pripremi putovanja. Obuhvaćena su tržišta koja su već i danas važna za turizam Bosne i Hercegovine, ali i ona koja su potencijalno važna.

Ukupno je analizirano dvadeset inozemnih tržišta, trinaest europskih (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Italija, Poljska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Austrija, Švicarska, Švedska, Španjolska i Irska), četiri tržišta Bliskog istoka (Turska, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt) te tri ‘daleka’ tržišta (Kina, Republika Koreja i Sjedinjene Američke Države). Analizirano je puno izvora podataka, od objavljenih znanstvenih radova i baza podataka Statističkog ureda Europske komisije (EUROSTATA-a), do stručnih izvještaja Svjetske turističke organizacije (UNWTO-a) i OECD-a pa sve do istraživanja putovanja stanovnika u pojedinim zemljama.

Za svako tržište prikupljeni su, u većoj ili manjoj mjeri, podaci o tome kako turisti odabiru destinaciju putovanja, koji faktori utječu na izbor destinacije – uključujući preferencije turista, ali i ono što očekuju od turističke ponude u destinaciji, zatim kako rezerviraju svoje putovanje, s kime i kako najčešće putuju, kakav smještaj odabiru, te niz drugih informacija važnih za ‘incoming’ turizam u BiH. Tako, na primjer, Kinezi na putovanjima u inozemstvo traže, na prvom mjestu, jedinstvenost/autentičnost doživljaja, zatim usluge i hranu prilagođene kineskom tržištu, gdje je na važnom mjestu dostupnost informacija na kineskom jeziku, ‘vrijednost za novac’ cjelokupnog putovanja, WiFi, ponudu shoppinga itd.

Turisti s europskog tržišta polažu puno pažnje na održivost i ekološki prihvatljive prakse pri odabiru odredišta putovanja. Nijemci dominantno putuju s članovima obitelji, a planiraju svoje putovanje od jednog do šest mjeseci unaprijed, za razliku od Šveđana koji planove za odmor rade najmanje tri mjeseca unaprijed. Talijani ne preferiraju ‘all-inclusive’ putovanja. Ovo je samo mala ilustracija rezultata koji će biti dostupni u Studiji.

Koji to najznačajniji faktori koji utječu na izbor turističke destinacije kada je u pitanju Bosna i Hercegovina?

S obzirom na metodu istraživanja, fokus je bio na faktorima koji općenito utječu na izbor destinacije putovanja današnjih turista pa tako i na putovanja u Bosnu i Hercegovinu. U prvom koraku donošenja odluke o putovanju ključan je faktor sigurnosti – uključujući sve aspekte sigurnosti od političke stabilnosti, prirodnih katastrofa, zdravstvenih ugroza i kriminala, udaljenosti odnosno dostupnosti destinacije te troškova koje takvo putovanje generira. Na izbor destinacije utječu i obilježja turista.

Danas su u svijetu prisutni mnogobrojni potrošački trendovi koji se reflektiraju i na turističku potražnju. S jedne strane svjetska populacija je sve starija, dok se s druge strane pojavljuje jedan novi., rastući tržišni segment, tzv. milenijalsi. I jedni i druge traže autentične doživljaje, važno im je ‘zeleno’, i u poslovanju i u gastronomiji, te aktivan i zdrav način života. Današnji turisti traže prirodne ljepote, ali i kvalitetu smještaja. Traže elemente zdravstvene ponude, ali i one kulturne te mogućnosti za kupnju. I dalje su popularna tzv. ‘city-break’ putovanja, ali s raznovrsnijom ponudom.

Naravno da na izbor destinacije utječe brend i reputacija destinacije, atrakcije koje destinacija nudi, ali i infrastruktura te usluge. Važno je da destinacija prilagodi svoju ponudu željama i potrebama potrošača-turista i da pruži autentični doživljaj. Bosna i Hercegovina, s obzirom na svoje turističke resurse, to sigurno može. I svojim prirodnim ljepotama, kulturnom ponudom, gastronomijom… U svemu tome važan je i način kako doprijeti do budućeg turista – internet danas postaje primarni izvor informacija, ali i kanal distribucije koji služi kako za rezervaciju tako i za kupnju brojnih usluga u destinaciji, od smještaja, preko izleta i sl.

Važno je da na internetu, bile to mrežna mjesta pružatelja usluga ili društveni mediji, dajemo potencijalnim potrošačima sve informacije koje traže, da one budu objektivne, relevantne i pravovremene.

Kako postići prilagođavanje destinacije različitim tipovima turističkog tržišta? Da li se destinacija treba konstantno prilagođavati različitim zahtjevima tržišta?

Da, turistička destinacija treba se konstantno prilagođavati tržišnim zahtjevima. Da bi to mogla, prvo treba pratiti obilježja i trendove svojih ciljnih tržišta, što žele, čime su zadovoljna, a čime nisu, kako se mijenjaju. A onda, na temelju takvih informacija treba kreirati svoje proizvode prema zahtjevima pojedinih tržišnih segmenata. I stalno mjeriti koliko je u tome uspješna, od mjerenja kvalitete proizvoda i usluga do praćenja uspješnosti promocije.

Danas svaka turistička destinacija mora biti usmjerena na nekoliko ciljnih tržišta kako bi uspjela tijekom cijele ili većeg dijela godine popuniti svoje turističke kapacitete. No, bez obzira na odabir ciljnih tržišta (geografski i psihografski definirana tržišta), suvremeni potrošački trendovi ukazuju na potrebu kreiranja pamtljivih i aktivnih odmora pa destinacije svakako moraju biti upoznate s vrijednošću svojih resursa/atrakcija kao i svjetskim trendovima kako bi kontinuirano mogle svoju ponudu prilagođavati svojim tržištima.

Uspješne i tržišno konkurentne destinacije sustavno provode istraživanja turističkog tržišta, imaju detaljan uvid u obilježja i preferencije svojih potrošača/turista te kontinuirano prilagođavaju svoj turistički proizvod novim trendovima na globalnom turističkom tržištu.

No Comment

Komentiraj

Back

O autoru

Ivan Dodig
Hercegovac. Turistički novinar. Diplomirani turizmolog. Piše. Bavi se novim medijima, putuje. Voli konstruktivan dijalog.
O meniŽivotopis (CV)

#dnevnitvit

SHARE

Damir Krešić: U prvom koraku donošenja odluke o putovanju ključan je faktor sigurnosti