Marija Ćeškić: Turiste trebamo osvojiti tradicionalnom kuhinjom

Lice turizma #3
No Comment

Treće izdanje ‘Lica turizma’ tematski je vezano za gastroturizam. S Marijom Ćeškić, kolumnisticom i promotorkom gastronomije, razgovarao sam o međuodnosu turizma i gastronomije u Hercegovini. Marija je zastupnica u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke, te je na taj način upoznata s prilikama i mogućnostima razvoja turizma u ovoj županiji.

Koliko je tradicionalna gastronomija važna u promociji Hercegovine kao kulinarske destinacije?

Tradicionalna kuhinja je stvar identiteta, stvar izgradnje generacija i generacija na određenom području, jedna od žila kucavica jednog naroda. Kao i svaka regija, i Hercegovina ima svoju tradicionalnu kuhinju koja je specifična i jako lijepa i ukusna. Hrana je jedna od najosnovninih ljudskih potreba. Turisti i hodočasnici sve više i više dolaze. Mišljenja sam da ih trebamo osvojiti našom kuhinjom, što će biti itekakva promocija za Hercegovinu kao gastronomski raj i zemlju vina.

Što je potrebno učiniti kako bi gastronomija u Hercegovini bila vidljivija i dostupnija stranim turistima?

Marketing, da ih hrana privuče, te kvaliteta, da ih hrana zadrži. Svijet se potpuno mijenja u tehnološkom smislu. Društvene mreže su postale mjesta za oglašavanje. S druge strane, potreban je neprestani rad i ulaganje u poboljšavanje kvalitete, pristupa, obrazovanja osoblja. Mislim da i privatni poduzetnici, koji se bave ugostiteljstvom, trebaju shvatiti da je potrebno neprestano ulaganje u obrazovanje kadra i podizanje kvalitete, naravno ako žele zadržati ponudu na nivou.

Vino je posebna priča u Hercegovini. Osim izvrsnih i kvalitetnih vina, imamo autohtone sorte grožđa, žilavku i blatinu. Da li je to dobra baza za razvoj vinskog turizma?

Dobra baza bi bila da država potiče naše vinare u razvoju njihovih vinarija i poslovanja. To je glavni problem koji sam otkrila kroz razgovore sa hercegovačkim vinarima, a to je uređen sustav. Vino je priča od milijun dolara. Vinske regije su među najposjećenijima u svijetu. Hercegovina treba postati prepoznatljiva vinska regija jugoistočne Europe, Provansa na Jadranu. Po Italiji se grade vinski hoteli. Sve što Hercegovina može i treba imati. Najbolje je kad stranci izvana pohvale naša vina, znači da nije u pitanju ‘Dobro je jer je naše’. Imamo neizmjerne mogućnosti za razvoj. Ali mi smo ti koji trebaju zagrnuti rukave.

Pišeš kolumnu za jedan hrvatski portal, naslovljenu “Iz Hercegovine s ljubavlju”. Koliko kultura i običaji u Hercegovini utječu na percepciju Hercegovine i Hercegovaca u Hrvatskoj?

Moj osnovni motiv, kad sam krenula pisati food kolumne za Likaclub, je bio promjena percepcije o Hercegovini, prvenstveno u Hrvatskoj, zatim u svijetu, na čijoj sceni se tek trebamo pojaviti, kao regija Hercegovina, jer još uvijek nas zovu Bosna.

Možda je inat taj koji me je ispočetka najviše i držao vezanom za Hercegovinu. Uvjerena sam je Hercegovina potpuno drukčija od mišljenja da smo ratni profiteri, šverceri automobila i lopovi.

Hercegovci su prije svega dobri domaćini, uvijek na usluzi, srdačni. Vidjeli smo što se dogodi kad je u pitanju humanitarna akcija za malu Anu Ritu ili s druge strane, kad je trebalo glasovati na Facebooku za dolazak Eurowingsa u Mostar. Nama samo nedostaje pametna glava i čvrsta ruka koja će nas voditi. Naravno, smatram da u Hrvatsku, a nekad kasnije i u svijet, šaljem sliku potpuno drukčije Hercegovine.

“Mediji su jako bitan kanal, kako u promociji Hercegovine, tako i u pozitivnim pričama. Ljudi su zasićeni priča o odlasku mladih i o mogućem ratu.”

Koji su ključni elementi za brendiranje Hercegovine? Po čemu je to Hercegovina kao turistička destinacija prepoznatljiva?

Kad opisujem Hercegovinu, uvijek naglasim da je Hercegovina kombinacija Toskane, Provanse i Meksika, ali opet na jedinstveniji način od svih njih; južnjačka, mediteranska zemlja, zemlja vina i odlične hrane. I od ovog stvoriti priču, ljudsku, toplu, koja će ljude osvojiti i zagrliti. Hercegovina je jedan ogroman, topli zagrljaj. A za stvoriti priču koja će, na kraju krajeva, donositi novac u Hercegvinu su potrebni stručnjaci, vrhunski marketing, kvalitetna ponuda, ali osnovno, ljubav prema Hercegovini. Mi, nažalost, još uvijek nemamo izgrađen identitet, što je moj dodatni motiv platforme From Herzegovina with love. Izgrađen identitet dovodi do vrhunske ponude, a ona urađa plodom.

Javne institucije u turizmu trebali bi više ulagati u promociju destinacije. Koji su to kanali komunikacije koji su važni za gastroturizam i na koji način utječu na odabir turista?

Nažalost ili na sreću, živimo u vremenu hashtagova i recenzija. Ljudi najviše vjeruju recenzijama drugih ljudi. Internet je danas na takvom nivou da, ako samo jednom pretražimo neki prozivod, za par minuta nam se nude same reklame istih. Potrebna nam je raznolikost ponude, ne samo hercegovačke hrane, nego i drugih kuhinja. Naravno, potrebno je i učiti iz iskustva, osluškivati ljude, listati knjige dojmova, u najkraće, personalizirati posao na svaku osobu koja zatraži uslugu. Mediji su jako bitan kanal, kako u promociji Hercegovine, tako i u pozitivnim pričama. Ljudi su zasićeni priča o odlasku mladih i o mogućem ratu. Javne institucije isto tako. U Zapadnohercegovačkoj županiji imamo situaciju da je ugašena turistička zajednica. Projekti nam tek dolaze, posao nas tek čeka. Vrijeme je za razvoj regije Hercegovina.

No Comment

Komentiraj

Back

O autoru

Ivan Dodig
Hercegovac. Turistički novinar. Diplomirani turizmolog. Piše. Bavi se novim medijima, putuje. Voli konstruktivan dijalog.
O meniŽivotopis (CV)

#dnevnitvit

SHARE

Marija Ćeškić: Turiste trebamo osvojiti tradicionalnom kuhinjom