Putnikovanja (11): Pod Maglićem ili tamo gdje je priroda u svom najstvarnijem obliku

Nepregledno gačansko polje ostaje iza mene. Misli o gigantskom dimnjaku što se nadvio kao ružni kišobran iznad malenog gradića u čas mi razbi Klinje, biser Gacka. Nisu Austrougari slučajno tu napravili prvu akumulaciju u Bosni i Hercegovini.

Kako put odmiče, tako i divljina, postaje izraženija. Krajem 2011. radnici su završili najduži tunel u Bosni i Hercegovini, preko prijevora Čemerno, koji je dužine preko dva kilometra.

Na granici općina Gacka i Foče stoji malena rječica Jabučica ili u starijim zapisima Jabušnica. S gačanske strane je izdignuto mjesto za odmor i okrjepu, Sastavci, a s fočanske stoji tabla dobrodošlice u Nacionalni park Sutjesku.

Baš tu negdje na granicama ovih općina postoji narodna legenda o dvije kamene stijene na litici koje su razmaknute tek da jedva jedan čovjek može proći kroz njih. Zato ga i narod naziva Vratar, a spominje se još u 15. stoljeću kao značajno mjesto na starom trgovačkom putu iz Foče ka Dubrovniku. Tu je herceg Stjepan podigao utvrdu, pretaču carinske ispostave koja se po noći zatvarala za promet. Piše jedan novinar kako su stari Fočaci “gosparima u Dubrovniku”, na moru, karavanima dopremali suhe šljive, opranu vunu, štavljene kože i nadaleko poznate noževe, te kujundžijske proizvode, kakvih nije bilo nadaleko, a otuda donosili sol, biber, svilu, posuđe iz Venecije itd. Nastavlja kako su Stari spisi pisali da je i stara kuća hercega Stjepana bila na Tjentištu, u kojoj je bio konak, gdje su konačili tada veoma važni ljudi na putu za Dubrovnik. Na izlazu iz Tjentišta je i Suha, najmanje selo u nekadašnjoj Jugoslaviji, sa svega dvije kuće.

Na području Tjentišta, upravo pred Vukčevu smrt, u proljeće 1432. spomenut je Kovač Bogosalić kao čovjek kneza Vukca Hranića. I Vukčeva supruga Katarina, majka Stjepana Vukčića, kasnije je spominjana na tom području. Kada je u jesen 1450., carina na Tjentištu bila predmet reakcije Dubrovčana prema hercegu Stjepanu, njegova majka Katarina, udovica kneza Vukca, odgovarala je za tu carinu. Obitelj Sandaljevog brata Vukca vezala se za područje Tjentišta.

Danas Tjentištem dominira spomenički objekti vezani za pretposljednji rat. To je priča za sebe. Kraj budućnost vidi u turizmu zasnovanom na prirodi, a kako i ne bi kada imaju najveći vrh u Bosni i Hercegovini, ali ono što se posebno izvdaja je strogi zaštićeni rezervat prirode, prašuma Perućica. Nacionalni park Sutjeska počeo je razvijati nove (eko)turističke proizvode i infrasrukturu koja je oštećena i devastirana u posljednjem ratu.

Samo kilometar od upravne zgrade Nacionalnog parka u pravcu Foče, skrećemo desno.

Put makadamski, nasipan, održavan. Sve je dobro označeno i obilježeno. Rampa označava ulazak u središte najvećeg prirodnog blaga u Bosni i Hercegovini.

Priroda je ovdje u svom najstvarnijem obliku.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 

The art by nature #travel #travelstoke #tandctravel #fodorsonthego #forbestravelguide #exploringtheglobe #natgeotravel #natgeo #nature #mountains #planina

A post shared by Ivan Dodig (@ivdodig) on

Tri najpoznatija vidikovca su Beškita, Dragoš Sedlo i Prijevor. Samim time su i najbolja mjesta za fotografiranje. Poseban je ugođaj piti kavu u katunima s vrijednim rendžerima Nacionalnog parka koji su uvijek tu pri ruci svima.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Kava kod rendžera na Prijevoru, 1668 mnv #natgeotravel #fodorsonthego #forbestravelguide #exploringtheglobe #tandctravel #travel #travelstoke #mountain #spring #nature

A post shared by Ivan Dodig (@ivdodig) on

 

Maglić koji je ime dobio činjenicom da je uvijek u magli, dočekao nas je okupan suncem. Ali pod snijegom. Nije se moglo dalje. Ima ovdje još priča, mitova i legendi kao što je primjerice ona o tri sestre, ili 12 crkava, ali o tome drugom prilikom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You May Also Like