Knjiga je predstavljena na večeri poezije koja se održala 21. ožujka u Centru za mlade na Grbavici. Pjesme pristigle na javni poziv prije objavljivanja ocijenilo je stručno povjerenstvo, predvođeno članovima Udruženja Bosanskih Umjetnika, Miloradom Kostićem i Tarikom Jakubovićem.
Presretan sam što se i moja pjesma “Kiša” našla među istaknutim djelima u ovoj vrijednoj zbirci.
Pjesmu možete pročitati na Književnim stranama.
Ova zbirka intervjua iz područja turizma, koje je autor realizirao u 2018. godini, posvećena je studentima i turističkim zanesenjacima, entuzijastima.
Dugogodišnja ljubav prema turizmu, medijima i digitalnim komunikacijama doprinijela je da pronađem sebe u turističkom novinarstvu. U vremenu kada je informacija od iznimnog značaja, informiranost u ključnom trenutku daje profesionalcima značajnu prednost nad konkurencijom, napisao je autor u uvodniku.
U knjizi se mogu pronaći intervjui s poznatim osobama iz turističkog sektora kao što su: Damir Krešić, Dragana Lucija Ratković Aydemir, Milan Stojković i drugi.
Lice turizma predstavlja blog serijal kojemu je cilj kroz seriju intervjua s ključnim akterima turizma zapadnog Balkana analizirati trenutno stanje turističkog sektora u regiji, a u drugoj sezoni izlaziti će na web platformi – Turizam24. Odlukom Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i FIJET-a Hrvatske, Lice turizma dobilo je koncem 2018. godine posebno priznanje za doprinos popularizaciji i afirmaciji turizma.
Izdavač e-knjige je Turizam24, a moguće ju je preuzeti besplatno.
Izvor: Turizam24
Poseban značaj za mene imaju priznanja i nagrade koje dolaze od kolega i struke. Motiviraju me da idem naprijed i na jedinstven način promoviram bh. i hrvatski turizam, a posebno hercegovačku regiju kao izniman turistički potencijal. Naglašavam važnost i značaj autentične komunikacije u turizmu. Kroz svoj rad uvijek se trudim promicati i poticati na dijalog, dijeljenje znanja i suradnju između znanosti i struke, kreatora politika i turističkih profesionalaca.
Mislim da tehnološke promjene ne utječu negativno na čimbenike turizma u području promocije i turističkog proizvoda, nego pomažu njihovu razvoju. Ključ svega je cjeloživotno obrazovanje i ostati konkurentan te razvijati vještine i znanja. Digitalna era ne mora biti nužno negativna ako suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije koristimo kao alate u komuniciranju s određenim javnostima. U vremenu multimedijskog okruženja turističko novinarstvo ima specifične zadatke kao što su: pružanje poveznice između turističkog sektora i opće publike, objektivno informiranje u sektoru turizma te analiziranje uvjeta koji su potrebni za razvoj turizma.
Budući da živim u Međugorju koje je ključna točka turizma na našim prostorima, imao sam prigodu kroz praksu se uvjeriti u onu svakodnevnu problematiku mjesta u koje dolaze turisti. Iskreno se nadam da će biti više ulaganja u infrastrukturu i da će se donijeti potrebna legislativa koja će znatno poboljšati poslovnu klimu u turističkom sektoru.
Nastavi čitati “U Izmiru održana FIJET Akademija za mlade turističke novinare”
Studij turizma pokrenut je ove godine, kao rezultat prepoznavanja turizma kao značajne privredne grane u Bosni i Hercegovini, a u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s tržištem rada. Navedeni Studij omogućuje profiliranje novih stručnih kadrova iz oblasti turizma koji bi mogli obavljati sve vrste poslova vezanih za pripremu, organizaciju, ugovaranje i realizaciju različitih vrsta usluga u turizmu.
– Novi program prvog ciklusa studija oblikovan je sa ciljem da se ponude oni nastavni sadržaji koji će omogućiti potencijalnim studentima stjecanje odgovarajućih znanja, vještina i kompetencija iz oblasti turizma. Već prva generacija studenata pokazala je iznimnu zainteresiranost za praktično djelovanje, te u suradnji s nastavnim osobljem aktivno rade na primjeni teorijskih znanja u praksi, što će dodatno doprinijeti profiliranju sposobnih kadrova koji će moći odgovoriti svim izazovima tržišta rada, kako u današnjem vremenu tako i u budućnosti – ističe voditeljica Studija turizma, doc.dr. Irma Dedić.
Ove godine, po prvi put, svoje biznis ideje predstavili su studenti dva novoosnovana studija, Studija turizma i Studija poslovne informatike, a projekti su kreirani pod mentorstvom doc.dr. Irme Dedić u sklopu predmeta “Menadžment u turizmu“ i „Menadžment“, a s ciljem stjecanja znanja i sposobnosti iz oblasti menadžmenta.
Manifestacija je završena proglašenjem najboljih timova, koja su prema mišljenju žirija kreirali najkvalitetnije biznis planove. Treće mjesto su dijelila dva tima, tim čiji je biznis plan nosio naziv „Present“ i tim koji je predstavio biznis plan pod nazivom „Smart shopping“, dok je drugo mjesto osvojio tim čiji je biznis plan nosio naziv „The little field pomegrate“. Prema mišljenju žirija najkvalitetniji projekt imao je tim studenata koji su kreirali biznis plan pod nazivom „Hercegovina splendid“.
Pored navedenih timova, nagradu za inovativnost ideje i način prezentiranja dobio je i tim pod nazivom VR/AR. Kvalitetu koncipiranih biznis planova ocjenjivao je žiri u sljedećem sastavu: Josipa Terzić Rezić (Apriori BH); Dženan Šarić (Fondacija Mozaik); Adi Đukić (Agencija Web studio); Ivan Dodig (Turizmolog, turistički novinar i bloger).
– Ovo je jedinstvena prilika za sve studente Studija turizma. Pohvalna je činjenica da je menadžment Studija osigurao aktivnosti na kojima studenti mogu da prezentiraju svoje biznis ideje, a pored ostalog da povežu studente sa investitorima i osobama iz realnog sektora koje mogu da im daju povratnu informaciju i usmjere ih u pravcu realiziranja njihovih ideja. Radovat će nas da i dalje budemo dio ove inicijative i nastavimo suradnju sa Ekonomskim fakultetom i Studijem turizma – istaknuo je Dženan Šarić, projekt menadžer Fondacije Mozaik.
– Pozitivno sam iznenađen studentima i njihovim sjajnim idejama. Iako su tek na prvoj godini studija, pokazali su zrelost i profesionalnost svojim sistematskim pristupom u izradi radova i realnim/lako ostvarivim biznis idejama. Sve pohvale organizatorima, vrijednom nastavnom osoblju Ekonomskog fakulteta i Studija turizma. Bilo je zadovoljstvo drugu godinu zaredom biti dio pozitivne priče i osjetiti energiju koja ulijeva nadu u bolju budućnost naših mladih. Nadam se da studenti neće stati na ovome, te da će uz pomoć Fondacije Mozaik iskoristiti sve prilike za mentorstva i financijsku podršku te se odvažiti na pokretanje vlastitog biznisa. Vrata naše agencije WebStudio su također otvorena za sve mlade ljude i besplatno savjetovanje oko pokretanja biznisa i digitalnog marketinga – Adi Đukić – vlasnik Agencije Web Studio.
– Studenti su prezentirali sjajne ideje i pokazali razumijevanje svih segmenata potrebnih za formiranje uspješnog biznis plana. Profesori rade izvanredan posao i potiču poduzetnički duh u studentima. Iskreno sam zahvalna na prilici koju sam dobila da podržim sjajan rad studenata i profesora Univerziteta „Džemal Bijedić” – rekla je Josipa Terzić – Rezić, vlasnica Agencije za profesionalno usavršavanje Apriori BH.
– Studenti turizma i poslovne informatike su ozbiljno i temeljito pristupili izradi biznis planova, te su na natjecanju pokazali da su shvatili značaj i ulogu biznis plana u gospodarstvu. Turizam kao sektor koji obuhvaća širok spektar djelatnosti daje studentima šansu i mogućnost da se u toj širini pronađu, kao što su prikazali u svojim prezentacijama biznis planova na temu interpretacije kulturne i prirodne baštine, ugostiteljstva, ekološke agro proizvodnje, te informacijskih tehnologija u turizmu. Raduje me da su studenti prve godine ovladali elementima biznis plana i više od mojih očekivanja, a izrazita mi je čast što sam sudjelovao u radu Komisije za ocjenjivanje zaista odličnih i inovativnih ideja mostarskih studenata. Vodstvu Studija iskazujem punu podršku u iznalaženju rješenja svakodnevnih izazova s kojima se visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini susreće – rekao je Ivan Dodig, turizmolog, turistički novinar i bloger.
U srijedu, 28. ožujka u Konjicu sam sudjelovao na manifestaciji povodom obilježavanja upisa na UNESCO listu, gdje je organiziran obilazak značajnih lokaliteta drvorezbarstva u Konjicu, te prigodan program u kongresnom centru hotela Garden City.
Cilj ove manifestacije je bio odati počast svim generacijama konjičkih drvorezbara koji su ovaj zanat razvijali, do danas sačuvali, te ulažu velike napore da sačuvaju i promoviraju ovaj bitan dio kulturno-povijesnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, koji je sada službeno i dio nematerijalne baštine cijeloga čovječanstva.
Sve je počelo u konjičkom selu Bijela, nekad u prvoj polovici 19. stoljeća, kada je lokalno stranovništvo uz pomoć primitivnih alata rezbarenjem ukrašavalo svakidašnje predmete poput preslica i vodijera, te nešto kasnije i djevojačkih sanduka. Prerastanje drvorezbarstva iz lokalnog seoskog hobija u jedan umjetnički zanat, čiji sastavni dio postaje dizajn i izrada sofisticiranih komada namještaja i drugih dekorativnih predmeta, nije se dogodilo spontano.
Konjičko drvorezbarstvo doživjelo je procvat zahvaljujući talentu, upornosti i vještini drvorezbara poput Ilije Arapovića, Mate Azinovića i Ivana Ramljaka, te odluci austrougraskih vlasti pred kraj 19. stoljeća da pomognu školovanje ovih drvorezbara u Sarajevu, a kasnije otvaranje drvorezbarskih škola u Konjicu. Nakon toga drvorezbarstvo doživljava procvat te su u periodu između dva svjetska rata u Konjicu formalno registrirane 34 drvorezbarske radionice, od kojih su najveći uspjeh doživjele radionice u vlasništvu obitelji Mulić i Nikšić. Prenoseći znanje drvorezbarskog zanata na mlađe generacije, te zahvaljujući stalnim inovacijama u dizajnu i uspješnim vođenjem obiteljskih drvorezbarskih tvrtki, ove dvije obitelji do danas su očuvale tradiciju konjičkog drvorezbarstva.
Komadi namještaja i drugih dekorativnih predmeta koje su proizveli konjički drvorezbari početkom dvadesetoga stoljeća i kasnije, još uvijek krase domove uglednih obitelji širom bivše Jugoslavije, a neki su postali dijelom muzejskih zbirki Etnografskog muzeja u Beogradu i Zemaljskog muzeja u Sarajevu. A važna je činjenica da se drvorezbarstvo prožima kroz sve objekte vjerskih zajednica u Konjicu i šire.
Najveća počast svim generacijama konjičkih drvorezbara, onima koji više nisu među nama, ali i onima koji tek uče ovaj zanat, ukazana je 6. prosinca 2017. godine kada je konjičko drvorezbarstvo upisano na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Počast je to za sve konjičane koji vole i njeguju drvorezbarstvo kao vrijedan dio svoje kulturne baštine, za Konjic i Bosnu i Hercegovinu, a ujedno i dužnost da se čuvamo, njeguje i provira ovaj vrijedan umjetnički zanat.
Više informacija o razlozima restrukturiranja organizacije možete pronaći ovdje.
Kroz konzultacije nadzornog i upravnog odbora koje su održane na Međunarodni dan planina (11.12.) razgovarano je o prestanku rada Udruge, odnosno brisanju iz registra udruga HNŽ/K.
Svjedoci smo da se gase brojne organizacije i društva jer ne postoji interes nadležnih institucija za njihovo djelovanje. Teško je stanje u svim sferama civilnog društva, od kulture, sporta, ekologije i sl. Tako smo i mi primorani promjeniti koncept naše organizacije u neformalnu grupu građana.
Grupa građana je organizacija koja nije organizirana i registrirana u bilo kojem raspoloživom institucionalnom obliku kao što su nevladine organizacije, državne institucije, klubovi, vjerske udruge. Činjenica da takva grupa nije institucionalizirana ne znači da aktivnosti i inicijative takve grupe nisu legitimne ili legalne.
Geocultur će nastaviti s radom kao Centar, a sve novosti možete pratiti na adresi geocultur.data.blog.
1. Gorka istina o gubljenju identiteta
2. Sedam ključnih čimbenika u turizmu 2017.
3. Hercegovini su potrebne interdisciplinarne istraživačke stanice
4. Putnikovanja (4) Na krovu Bosne i Hercegovine
5. Zaboravljena baština: Duhanske stanice u Hercegovini (1)
6. Reportaža | Sajam turizma u Mostaru
7. Biskup Mate Uzinić: Raduje me što vidim puno razloga za nadu
I ove je godine Danica bogata sadržajem, a na 264 stranice nudi sadržaj duhovnog i narodnog blaga, povijesti, zabave i štiva za trenutke odmora. Sadržaj je to namijenjen doslovce svima – naći će se tekstovi za djecu, mlade, obitelj; one koji vole ozbiljnije sadržaje i one koji se žele opustiti u zimsko vrijeme kada se može naći više vremena za čitanje.
Glavni i odgovorni urednik Stjepan Beretić u svojoj uvodnoj riječi predstavlja sadržaj i najavljuje svog nasljednika, novog urednika vlč. Josipa Štefkovića. Podsjeća čitatelje na stalnu rubriku u kojoj su riječi Svetog Oca Franje, u Apostolskom pismu Misericordia et misera. Hodočasnik mira i nade ove nam godine šalje svoje poruke iz Fatime, o 100. obljetnici ukazanjā u Fatimi. Vjerni suradnik Danice, karmelićanin o. Mato Miloš piše o karmelićanki Elizabeti od Presvetog Trojstva, svetici molitve, šutnje i adoracije, ali i našem kandidatu za sveca, ocu Gerardu i temi kontemplacije. Zanimljivost o svetom Eugenu, čije se svete moći čuvaju u slavnoj futoškoj crkvi Presvetog Srca Isusova, dolazi iz pera mjesnog župnika Antuna Kopilovića.
U rubrici Narodno blago vlč. Josip Štefković priređuje više tekstova. Prvi je o lijepom običaju – betlemašima u Baču, koji je zapisao Antun Kesejić, a zanimljiv je i notni prilog više božićnih pjesama koje su betlemaši pjevali obilazeći kuće po Baču. Tu je i zbirka molitava koje su se molile u Baču. Danica za 1924. objavila je narodne poslovice koje je zabilježio Ive Prćić, a ove ih godine ponovno možemo čitati. Tu je i tekst o premalo poznatom Stjepanu Bartoloviću, kojega upoznajemo kroz autobiografski tekst.
Mala Danica (uredila Katarina Čeliković) uz ostale tekstove upozorava djecu i na opasnosti s kojima se mogu susresti na Internetu, ali ih i zabavlja obiljem šala. Mladi (uredili Larisa Skenderović i Dario Marton) uz autorske tekstove predstavljaju i Duhovnu abecedu svetog Ivana don Bosca. U rubrici Obitelj (uredili Vesna i Ladislav Huska) upoznajemo dvije obitelji: Željke i Tomislava Vukov i Jasne i Marinka Kujundžić.
O prošlogodišnjoj knjiškoj produkciji vojvođanskih Hrvata piše Ana Gaković, a tu je i štivo za trenutke odmora. U rubrici Da ih ne zaboravimo Danica piše o pjesniku Jakovu Kopiloviću o stotoj obljetnici njegova rođenja koja će biti obilježena 2018. godine. Tim je povodom poslije njegove biografije (J. Ivančić, E. Hemar) objavljeno i nekoliko njegovih pjesama.
Povijesni kutak ovako predstavlja glavni urednik mons. Beretić: „Ovogodišnja ‘Danica’ želi biti proslava Boga za zlatni jubilej Subotičke biskupije. Sjećamo se ove godine našega biskupa Lajče Budanovića, koji je udario temelje Subotičkoj biskupiji. Sjećamo se i dobrog biskupa Matije Zvekanovića koji je ostvario želju svoga velikog prethodnika Lajče.“ O ovom jubileju pišu vlč. Josip Štefković i bogoslov Dražen Skenderović, a Stjepan Beretić piše o najstarijim subotičkim maticama. Ususret 200. obljetnici župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Svetozar Miletiću je i fotografija na poleđini korica (foto: Ivan Horvat).
Danica je zabilježila zlatni jubileji redovništva, duhovna zvanja i pokojnike, a završava kronologijom značajnijih događaja koje je zabilježio Josip Štefković. Ne manjka u Danici ni lire zavičajnih pjesnika. I ove se godine Subotička Danica može kupiti po cijeni od 400 dinara u svim crkvama Subotičke biskupije.
Katarina Čeliković / ZKVH