Ivo Županović: Klasterizacija optimalna za unaprjeđenje crnogorskog turističkog proizvoda

Profesor turizma iz Kotora, prof.dr. Ivo Županović gost je osmog izdanja “Lica turizma”. Ključno područje njegove ekspertize je strategijski destinacijski menadžment, te yield menadžment u turističkoj industriji. Redovito sudjeluje na turizmološkim konferencijama i skupovima, objavio je značajan broj znanstvenih i stručnih radova, te dva udžbenika.

Nastavi čitati “Ivo Županović: Klasterizacija optimalna za unaprjeđenje crnogorskog turističkog proizvoda”

Mostarski studenti predstavili ideje za unaprjeđenje turističke ponude BiH

U četvrtak, 14. lipnja, održano je natjecanje u biznis planiranju, prve generacije studenata Studija turizma na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru.

Studij turizma pokrenut je ove godine, kao rezultat prepoznavanja turizma kao značajne privredne grane u Bosni i Hercegovini, a u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s tržištem rada. Navedeni Studij omogućuje profiliranje novih stručnih kadrova iz oblasti turizma koji bi mogli obavljati sve vrste poslova vezanih za pripremu, organizaciju, ugovaranje i realizaciju različitih vrsta usluga u turizmu.

– Novi program prvog ciklusa studija oblikovan je sa ciljem da se ponude oni nastavni sadržaji koji će omogućiti potencijalnim studentima stjecanje odgovarajućih znanja, vještina i kompetencija iz oblasti turizma. Već prva generacija studenata pokazala je iznimnu zainteresiranost za praktično djelovanje, te u suradnji s nastavnim osobljem aktivno rade na primjeni teorijskih znanja u praksi, što će dodatno doprinijeti profiliranju sposobnih kadrova koji će moći odgovoriti svim izazovima tržišta rada, kako u današnjem vremenu tako i u budućnosti – ističe voditeljica Studija turizma, doc.dr. Irma Dedić.

Ove godine, po prvi put, svoje biznis ideje predstavili su studenti dva novoosnovana studija, Studija turizma i Studija poslovne informatike, a projekti su kreirani pod mentorstvom doc.dr. Irme Dedić u sklopu predmeta “Menadžment u turizmu“ i „Menadžment“, a s ciljem stjecanja znanja i sposobnosti iz oblasti menadžmenta.

Manifestacija je završena proglašenjem najboljih timova, koja su prema mišljenju žirija kreirali najkvalitetnije biznis planove. Treće mjesto su dijelila dva tima, tim čiji je biznis plan nosio naziv „Present“ i tim koji je predstavio biznis plan pod nazivom „Smart shopping“, dok je drugo mjesto osvojio tim čiji je biznis plan nosio naziv „The little field pomegrate“. Prema mišljenju žirija najkvalitetniji projekt imao je tim studenata koji su kreirali biznis plan pod nazivom „Hercegovina splendid“.

Pobjednička ekipa “Herzegovina Splendid”

Pored navedenih timova, nagradu za inovativnost ideje i način prezentiranja dobio je i tim pod nazivom VR/AR. Kvalitetu koncipiranih biznis planova ocjenjivao je žiri u sljedećem sastavu: Josipa Terzić Rezić (Apriori BH); Dženan Šarić (Fondacija Mozaik); Adi Đukić (Agencija Web studio); Ivan Dodig (Turizmolog, turistički novinar i bloger).

– Ovo je jedinstvena prilika za sve studente Studija turizma. Pohvalna je činjenica da je menadžment Studija osigurao aktivnosti na kojima studenti mogu da prezentiraju svoje biznis ideje, a pored ostalog da povežu studente sa investitorima i osobama iz realnog sektora koje mogu da im daju povratnu informaciju i usmjere ih u pravcu realiziranja njihovih ideja. Radovat će nas da i dalje budemo dio ove inicijative i nastavimo suradnju sa Ekonomskim fakultetom i Studijem turizma – istaknuo je Dženan Šarić, projekt menadžer Fondacije Mozaik.

– Pozitivno sam iznenađen studentima i njihovim sjajnim idejama. Iako su tek na prvoj godini studija, pokazali su zrelost i profesionalnost svojim sistematskim pristupom u izradi radova i realnim/lako ostvarivim biznis idejama. Sve pohvale organizatorima, vrijednom nastavnom osoblju Ekonomskog fakulteta i Studija turizma. Bilo je zadovoljstvo drugu godinu zaredom biti dio pozitivne priče i osjetiti energiju koja ulijeva nadu u bolju budućnost naših mladih. Nadam se da studenti neće stati na ovome, te da će uz pomoć Fondacije Mozaik iskoristiti sve prilike za mentorstva i financijsku podršku te se odvažiti na pokretanje vlastitog biznisa. Vrata naše agencije WebStudio su također otvorena za sve mlade ljude i besplatno savjetovanje oko pokretanja biznisa i digitalnog marketinga – Adi Đukić – vlasnik Agencije Web Studio.

– Studenti su prezentirali sjajne ideje i pokazali razumijevanje svih segmenata potrebnih za formiranje uspješnog biznis plana. Profesori rade izvanredan posao i potiču poduzetnički duh u studentima. Iskreno sam zahvalna na prilici koju sam dobila da podržim sjajan rad studenata i profesora Univerziteta „Džemal Bijedić” – rekla je  Josipa Terzić – Rezić, vlasnica Agencije za profesionalno usavršavanje Apriori BH.

– Studenti turizma i poslovne informatike su ozbiljno i temeljito pristupili izradi biznis planova, te su na natjecanju pokazali da su shvatili značaj i ulogu biznis plana u gospodarstvu. Turizam kao sektor koji obuhvaća širok spektar djelatnosti daje studentima šansu i mogućnost da se u toj širini pronađu, kao što su prikazali u svojim prezentacijama biznis planova na temu interpretacije kulturne i prirodne baštine, ugostiteljstva, ekološke agro proizvodnje, te informacijskih tehnologija u turizmu. Raduje me da su studenti prve godine ovladali elementima biznis plana i više od mojih očekivanja, a izrazita mi je čast što sam sudjelovao u radu Komisije za ocjenjivanje zaista odličnih i inovativnih ideja mostarskih studenata. Vodstvu Studija iskazujem punu podršku u iznalaženju rješenja svakodnevnih izazova s kojima se visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini susreće – rekao je Ivan Dodig, turizmolog, turistički novinar i bloger.

Milan Stojković: Glavni problemi turizma Srbije su loši zakoni, needucirani kadrovi i loša infrastruktura

Pred nama je sedmo Lice turizma u kojemu sam ugostio Milana Stojkovića, poznatog srpskog turizmologa. Milan je vlasnik agencije Etourism Consulting koja se bavi pružanjem usluga internet marketinga malim i srednjim poslovnim subjektima u turizmu. Agencija pomaže hotelima, apartmanima i agencijama da zarade više novca, a turističkim destinacijama pruža veću vidljivost i promociju njihovih manifestacija.

Vaš prvi značajniji projekt “Discover SouthEast Serbia” je bio pokretač konzultanske tvrtke koja danas nosi naziv Etourism Consulting. Kako se razvijao Vaš put u konzultantskim vodama turističkog sektora?

Projekat “Discover south-east Serbia” sam još 2011. godine pokrenuo sa mnogo entuzijazma i malo iskustva. Nekako te dvije stvari često idu zajedno. Centralno mjesto projekta zauzimao je kompletan destinacijski sajt koji je po prvi put objedinio čitavu turističku ponudu jugoistočne Srbije, regije u kojoj i sam živim. Tada sam znao dosta o destinacijskom menadžmentu i destinacijskim portalima, ali gotovo ništa o internet marketingu.

Shvatio sam da moram naučiti kako promovirati svoj projekt na internetu, jer u suprotnom nitko neće čuti za njega. Tako su, potpuno neplanirano, krenuli moji prvi koraci sa internet marketingom u turizmu. Iz tog iskustva već naredne godine pokrećem sajt Turizam i putovanja na kojem još više usavršavam online promociju, kreiranje sadržaja, online PR, SEO, i druge vještine.

Nakon što sam potpuno volonterski svojim internet marketing vještinama pomogao nekim prijateljima da napune svoje ugostiteljske objekte i povećaju prodaju aranžmana, odlučujem da kurs svoje agencije i osobnog profesionalnog razvoja usmjerim primarno na konzalting i pružanje usluga digitalnog marketinga u turizmu.

Koji su glavni turistički aduti Istočne Srbije? Kakvo je trenutno stanje u turizmu ove regije?

Istočna Srbija još samo nema more, ali obzirom na sve ostalo, možda bi to bilo i suvišno. Reljef i geomorfologija su najveći aduti: pećine, prerasti, kanjoni, jezera, vulkanske kupe, klisure… Burna povijest ostavila je i veliko nasljeđe. Tu su rimske carske palače, bizantijski gradovi i turske tvrđave. Sve se to ogleda i u arhitekturi gradova, narodnim običajima, načinu govora i gastronomiji.

Kao i uvijek kada se opisuju turistički potencijali neke regije na ovim prostorima, obično slijedi ono čuveno – nažalost sve to nije iskorišteno.

Može se reći da turističko-geogrfski položaj regije nije baš najpovoljniji jer je izvan glavnih turističkih tokova i daleko od većih emitivnih centara. To privlačenje turista u masovnijem obliku čini dosta težim. Blizina Europske Unije, u vidu Bugarske i Rumunije se ne koristi dovoljno, a moglo bi se dosta toga uraditi sa prekograničnim projektima. Infrastruktura je loša a i ljudi su sve lošiji prema svojoj prirodi – često se nailazi na divlje deponije dok plastične kese nerijetko krase drveće. Kadrovska struktura je poražavajuća i u javnom i u privatnom turističkom sektoru.

Ima svijetlih primera i to je svakako Sokobanja. Moja agencija već tri godine radi na promociji ove destinacije i sada imamo toliki priljev turista da se zbog ogromnog broja ljudi u Banji javljaju problemi druge vrste, jer vodovodna i elekro infrastruktura Banje nije još uvek spremna za toliku količinu turista.

Kao srednjoškolski profesor, učinili ste mnogo toga na upoznavanju turističke struke i približavajući mladima područje turizma, hotelijerstva, marketinga i sl., a pogotovo preko Vašeg blog magazina Turizam i putovanja. Kakva iskustva nosite iz profesorskog rada, primjenjujući internet u obrazovanju?

Rad sa učenicima je sjajan. I danas mi se mnogi od njih javljaju i zahvaljuju na svemu jer su jedini oni na fakultetu znali odgovore na neka pitanja i uspješno savladavali neke projekte. Takve stvari nemaju cijenu.

U svom radu se nisam mnogo držao zvanične literature jer su previše zastarjele. Učio sam ih aktuelnim stvarima, konkretnim situacijama iz prakse. Prvi sam radio predavanja preko Skajpa putem kojih sam u našu učionicu dovodio najeminentnije ljude iz turističke prakse – menadžere hotela, vlasnike agencija, direktore turističkih organizacija i sl. Jednom od takvih predavanja je sudjelovala i direktorica škole koja nije mogla vjerovati da je to moguće.

Sve lekcije učenici su dobijali dan-dva ranije na mom blogu tako da im na samom satu ne bih predavao suhoparnu teoriju, već smo o tome pričali i učili dalje kroz primjere iz prakse. Oni su dolazili pripremljeni sa gomilom pitanja. To je takozvani model “obrnute učionice”, te sam se trudio da ga uspješno primjenim.

Kao razredni starješina uveo sam elektronski dnevnik, gde je svaki roditelj u svakom trenutku mogao vidjeti ocjene i izostanke učenika. Čujem da danas to pokušavaju uvesti kao obavezni element.

Nažalost, količina papirologije u našim školama je ogromna. Svakog dana sam radio toliko nebuloznih i nepotrebnih stvari da mi se to na kraju i smučilo. Zbog povećanja poslovanja sa agencijom odlučio sam da nakon četiri godine rada dam otkaz u školi i u potpunosti se posvetim poduzetništvu.

Škola mi je svakako mnogo toga dala i danas sam u kontaktu sa kolegama i učenicima, a za dva dana idem i na proslavu mature.

Kako pratiti i biti konstantno u koraku s turistima, budući da se svako malo pojavljuju nove društvene mreže poput Instagrama, Snapchata i sl.?

Ne treba uvijek juriti za novim društvenim mrežama. Treba pratiti što se događa, ali ne znači da morate biti prisutni na svakoj društvenoj mreži koja se pojavi. Recimo, od početka sam bio protiv čitave euforije sa Snapchat-om. Često se oko neke društvene mreže i aplikacije napravi samo velika priča, ali na kraju ljudi to uopće ne usvoje i sve to propadne.

Kada je Instagram uveo Storije kao vrstu sadržaja, doslovno je pojeo Snapchat koji više nitko i ne spominje. Zato pričekajte da vidite da li će Vaša ciljna grupa prihvatiti određenu mrežu i onda počnite da je koristite. Pustite priče marketinških stručnjaka da morate biti prvi. Naravno da ne morate! Čekajte da vidite što se isplati, gdje su vaši turisti i tu krenite, a do tada se držite onoga što funkcionira.

Organizator ste i sudionik brojnih konferencija i drugih okupljanjima iz područja turizma. Koliko povezanost struke, javnog i privatnog sektora utječe na razvoj turizma u Srbiji? 

Mnoge konferencije pokušavaju spojiti struku, akademiju i javni turistički sektor, ali iskren da budem, ne vidim baš nekih veliki efekata od tih pokušaja.

Smatram da je osnovni nedostatak turističkih konferencija u Srbiji to što se maksimalno forsiraju ljudi koji nemaju ni malo praktičnog iskustva. Najčešće su to prazne priče, sa realno užasnim prezentacijama i bez ikakve praktične vrijednosti.

Najviše volim kada na konferencijama čujem obične ljude iz prakse koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima koje donosi turističko poslovanje u Srbiji. Mislim da je publici to potrebno, a akademska predavanja treba da ostanu na fakultetu. Mnogo sam više naučio od čovjeka koji se bori da pokrene avanturistički turizam u Zapadnoj Srbiji, ili od Jovana koji se trudi da promoviše Golubac iz brodića, nego od raznih akademika pa makar oni bili i stranci.

Ja sam tri godine zaredom organizovao eTurizam konferenciju i osnovni kriterijum da bi netko bio predavač bio je da sebe i svoju porodicu prehranjuje tako što uspešno primenjuje internet marketing u turizmu. Dakle, mora imati surovu praksu, ništa manje od toga. Ne može o internet marketingu da priča netko tko ne zna da postavi uspješnu AdWords kampanju. Ista je priča sa bilo kojim segmentom turizma.

Mislim da je svakako potrebno veće povezivanje privatnog i javnog sektora u turizmu ali se moraju pronaći i neki novi načini da se to čini. Edukacija je neophodna svima.

Koji su glavni problemi s kojima se suočava turizam u Srbiji?

Odgovor svakako dosta zavisi od perspektive promatrača. Hotelijeri vide jednu vrstu problema kao primarnu, a turističke agencije nešto sasvim treće. Lokalne turističke organizacije također imaju velike probleme koji se tiču samo njih.

Neke probleme sam već spomenuo, ali ako bih morao da izdvojim, rekao bih da su to loši zakonski propisi (čak i sa novim Zakonom o turizmu), neusaglašenost i nesuradnja države sa lokalnim destinacijama, loša kadrovska politika, loša infrastruktura i veliki nedostatak edukacije.

Primjećujemo porast trendova kada je u pitanju odlazak mladih u zemlje zpadne Europe. Da li je turizam šansa za mlade u Srbiji?

Uvijek sam za to da se nešto najprije pokuša ovdje. Lako je otići, ali nigdje nije kao kod kuće, ma koliko loše ovdje bilo. Tamo negdje smo mi Balkanci uvek građani drugog reda, a to nije baš lijep osjećaj bez obzira na sve.

Čekati da država riješi problem i pronađe posao je potpuno pogrešno. Ne treba se oslanjati ni na koga. Treba pokušati pokrenuti neki biznis, zašto ne i u turizmu. Internet marketing zaista mnogo pomaže i omogućava novim ugostiteljskim objektima, agencijama i aranžmanima da u roku od 24h uđu na tržište i budu primjećeni.

Probajte, nikad ne znate kuda će vas to odvesti. Ako ne ide i ako ovde ne valja, pa niste drvo, uvijek možete otići.

Ja sam nakon više godina mukotrponog rada uspjeo da razvijem posao i da iz Srbije radim sa domaćim i stranim klijentima širom svijeta: Australija, SAD, Italija, Kolumbija, Čile… Uspjeo sam da dođem do neke europske plaće, a da ne odem iz Srbije i mislim da je to suština i idealna kombinacija – imati europska primanja, a ne otići od porodice i prijatelja. Tada i Srbija i BiH i Hrvatska postaju mnogo ljepše mjesto za život.

Enis Avdić: Sarajevo polako postaje ozbiljna turistička destinacija

Šesto izdanje blog serijala “Lice turizma” donosi nam razgovor s direktorom destinacijske marketing organizacije Sarajeva, Enisom Avdićem. Voditelj je projekta Sarajevo Navigator, te je kreirao i razvijao DMO brend Destination Sarajevo.

Kako je tehnologija utjecala na turizam i putovanja općenito?

Možemo slobodno reći da je tehnologija potpuno promijenila turizam i način putovanja. Nekada smo čak i o relativno bliskim destinacijama znali jako malo, većinom iz priča poznanika koji su imali sreće da posjete te destinacije ili ono što su nam turističke agencije promovirale. Danas je cijeli svijet dostupan kao na dlanu, informacije o svakoj lokaciji možemo pronaći za par minuta pretraživanja interneta, pregledati fotografije, video snimke, recenzije, komentare korisnika iz cijelog svijeta i odlučiti se što je najbolje za nas. To usložnjava odnose u turizmu i neminovno utječe na promjenu načina rada svih stakeholdera i prilagodbu novim kretanjima na tržištu.

Ljudi danas putuju češće a kraće, u potrazi za novim destinacijama i zanimljivostima, a sve se nekako vrti upravo oko pojma „iskustvo“. Više nije dovoljno da imate samo odličnu plažu ili značajnu atrakciju kako biste privukli veliki broj turista, sada je to skup faktora koje gosti traže i destinacije se jednostavno moraju prilagoditi ili će prije ili kasnije izgubiti utrku. Konkurencija nikada nije bila snažnija i raznovrsnija, tržište je dostupno svima iako nekoliko velikih „igrača“ ipak ima znatnu prednost, ali ukoliko ste uporni i znate se služiti računalom možete isplanirati svoj odmor uspješno i za svoj novac dobiti vrijednost koju očekujete.

Primjećujemo da je sharing ekonomija postala svjetski trend, a naročitu primjenu pronalazi u turizmu. Koje su to najveće prednosti ove vrste ekonomije?

Koncept ekonomije dijeljenja najveću primjenu doživio je u turizmu i omogućio razmjenu usluga i dobara na nivou kakav prije nije bio moguć, na globalnom tržištu i velikom brzinom, što su i najveće prednosti ove vrste ekonomije. Kao i svaki koncept ima i mane, pitanje sigurnosti i zloupotreba, ali smatram da su benefiti mnogo veći i da je mnogim ljudima ovaj model poslovanja pozitivno utjecao na život. Danas putem internet platformi jednostavno možete ponuditi vaš stan, auto, bicikl, opremu, wi-fi, neku od vaših sposobnosti i slično zainteresiranim ljudima iz komšiluka ili sa druge strane planete.

Ono što je u oblasti turizma u posljednje vrijeme posebno interesantno je dijeljenje doživljaja pa je tako Airbnb.com, najpoznatiji predstavnik platformi zasnovanih na ovom modelu poslovanja u atudenom 2016. godine dodao novi modul Experiences putem kojeg zainteresovani mogu rezervirati turu ili neku drugu aktivnost specifičnu za određenu destinaciju i doživjeti je na drugačiji način. Nedostatak za naše tržište je što veliki broj platformi još uvijek ne omogućava korištenje od strane ponuđača dobara ili usluga iz BiH ili to zakonski nije regulirano, pa tako ostajemo uskraćeni za dio kolača iz ovog modela poslovanja, ali sam siguran da će se uskoro i to promijeniti.

Kako je koncipirana platforma Destination Sarajevo, te kada je ona nastala?

Sve je počelo još 2006. godine idejom da bi Sarajevu, kao destinaciji poharanoj i podijeljenoj ratnim dešavanjima, bilo potrebno nešto što bi skrenulo pažnju na sve ono pozitivno što ima za ponuditi turistima. Krenuli smo sa džepnim gradskim vodičem Sarajevo Navigator, nastavili sa kreacijom dvojezičnog turističkog portala, prve ozbiljne mape grada za turiste i realizacijom drugih brojnih aktivnosti putem kojih smo promovirali destinaciju i njene vrijednosti te razvijali odnose sa mnogobrojnim partnerima na tržištu. Nakon nekog vremena postali smo organizacija koja uspješno promovira ponudu svih dijelova destinacije Sarajevo, te smo odlučili da pređemo na jedan novi nivo te okupimo učesnike na lokalnom turističkom tržištu oko ideje zajedničke promocije destinacije.

Prvi korak je bilo kreiranje branda Destination Sarajevo, a nakon toga i pokretanje platforme Destination Sarajevo Partners Club (DSPC) koja danas, manje od četiti godine nakon pokretanja broji više od 300 partnera iz raznih oblasti poput smještaja, ugostiteljstva, kulture, zdravstva, turističkih usluga, … Svaki član ima više od 20 benefita koje dobija učlanjenjem, a u narednom periodu planiramo uvesti i nove beneficije u skladu sa planom razvoja i kretanjima na tržištu.

Kroz platformu promoviramo ponudu destinacije, razvijamo kvalitetne višejezične štampane i digitalne medije, povezujemo partnere iz raznih oblasti i usmjeravamo ih na međusobnu saradnju, u direktnoj komunikaciji savjetujemo i edukujemo partnere na teme poput kreacije ponude za turiste, dizajna, internet marketinga, prodaje i slično. Ova pozicija omogućava nam da lakše odgovorimo i na upite koji nam dolaze od inozemnih medija i agencija te im, u saradnji sa partnerima, pružimo informacije i resurse koji su im potrebni kako bi promovirali našu destinaciju ili doveli nove turiste. Iza nas je više od 11 godina rada, skoro dva miliona kreiranih i distribuiranih višejezičnih publikacija, razvijeni digitalni mediji, realizirani brojni turistički događaji, sada već prepoznatljiv brand, a još toliko ideja nam stoji „u ladici“ pa vidjet ćemo šta će nam budućnost donijeti.

Koliko vam je iskustvo na prethodnim projektima pomoglo u realizaciji projekta Destination Sarajevo?

Prije svega, mi kao ekipa nikada nismo bježali od pomjeranja granica pa smo tako kroz realizaciju jednog po jednog projekta pravili nešto novo, rekao bih čak i na regionalnom tržištu. Prvih nekoliko godina zaista nije bilo lako „preživjeti“ na tržištu sa samo nekoliko objekata koji u turizmu vide razvojnu šansu i ta borba je bila najveće iskustvo. Danas je ta situacija znatno bolja iako je destinacija Sarajevo još uvijek daleko od nekih ozbiljnih evropskih i svjetskih destinacija po organizaciji i ponudi, ali sigurno da ima ogroman potencijal, samo se čini da se promjene, nažalost, dešavaju presporo.

Niskotarifni letovi su pridonijeli da Sarajevo bude dostupnije stranim turistima. Koliko je razvoj zračnog prometa utjecao na Sarajevo kao turističku destinaciju?

Teško je govoriti o konkretnim pokazateljima jer njih nema, ali sigurno je da je otvaranje linija prema velikom broju gradova i dolazak nekih značajnih avio kompanija u posljednjih par godina utjecao na povećanje broja dolazaka. Same aviokompanije rade promociju na stranim tržištima i to doprinosi afirmaciji Bosne i Hercegovine, čak mislim da nismo ni svjesni koliko.

Prije dvije godine slučajno sam došao u kontakt sa dvoje turista iz Australije na Baščaršiji i kada sam upitao kako su čuli za BiH i odlučili doći, rekli su mi da su u Istanbulu vidjeli billboarde Turkish Airlinesa i jeftinu cijenu karte, te su odlučili doći na jednu noć samo da vide kako Sarajeva danas izgleda nakon ratnih dešavanja. Kada su došli odlučili su produžiti boravak na 4 dana jer su bili oduševljeni.

Letovi Eurowingsa i Wizz Aira sigurno omogućavaju dolazak velikog broja pojedinačnih turista mlađe dobi među kojima je Sarajevo u posljednje vrijeme veoma popularna city-break destinacija. Ove godine Aerodrom Sarajevo očekuje da će prebaciti cifru od milion putnika tokom jedne godine što nije možda mnogo ako se pogledaju rezultati nekih aerodroma u glavnim gradovima okruženja, ali je bitno da brojke rastu u svim segmentima.

Koliko se društvene mreže mijenjaju i kako biti u korak s aktualnim trendovima kada je u pitanju promocija destinacije?

Kvalitetna prisutnost na društvenim mrežama u današnje vrijeme je neminovna, pri tome mislim na kreaciju zanimljivog i aktuelnog multimedijalnog sadržaja, stalnu komunikaciju sa posjetiocima, promptno odgovaranje na njihova pitanja i praćenje trendova. Možda to nekome ne izgleda tako, ali to iziskuje mnogo vremena i planiranja.

Nama se na Facebook i Instagram profilima Destination Sarajevo obraćaju korisnici sa pitanjima o ponudi destinaciji, smjernicama, određenim događajima, traže savjete,… i mi se zaista trudimo da na sve odgovorimo u najkraćem mogućem roku jer smo svjesni da ukoliko zakasnimo sa odgovorom ili ne odgovorimo možemo izgubiti potencijalnog posjetioca destinacije.

Sa druge strane, tu se ne radi samo o broju, nama je bitno da te korisnike sa kojima komuniciramo usmjerimo ka kvalitetnoj ponudi i lijepim iskustvima koja mogu doživjeti u našoj destinaciji te ih pretvaramo u brand ambasadore, osobe koje će podijeliti fotografije i pozitivne komentare na svojim profilima i tako promovirati Sarajevo dalje prijateljima.

Na ruku nam idu promjene koje se dešavaju na društvenim mrežama, razvoj mobilnih uređaja, mogućnost jednostavnog kreiranja visokokvalitetnog foto i video sadržaja,… samo to sve treba dobro kanalisati. Mi to radimo povezujući digitalne i printane medije te društvene mreže, pa tako npr. usmjeravamo turiste kroz komunikaciju da objavljuju fotografije Sarajeva sa hashtagom #destinationsarajevo ili #feelsarajevo, a onda svakog mjeseca u štampanom vodiču Sarajevo Navigator objavimo najbolje fotografije povezujući „nove“ i „stare“ medije.

Kako vidite destinaciju Sarajevo u budućnosti?

Sarajevo kao turistička destinacija ima ogromne potencijale, ali nažalost, još uvijek jako slab imidž u inostranstvu. Svakodnevno nam se dešava da turisti dolaze sa malim ili nikakvih očekivanjima zbog takvog imidža, a odlaze oduševljeni svim što su vidjeli i doživjeli.

Ja sam možda i subjektivan kada je Sarajevo u pitanju jer je to meni najbolji grad na svijetu, ali u komunikaciji sa strancima vidim da se dobro osjećaju ovdje, kažu da smo odlični domaćini, da se ovdje osjećaju sigurno, odgovara im naš tempo i način života, niže cijene u odnosu na zemlje iz kojih dolaze, iznenađeni su šta je sve ovaj grad prošao u nešto više od 550 godina postojanja i šta sve mogu vidjeti na tako malom prostoru, te da imamo takva prirodna bogatstva na manje od pola sata udaljenosti od centra grada.

Sigurno je da ima mnogo stvari koje moramo popraviti, od manjih kao što su lokalna infrastruktura za turiste, javni gradski prevoz, veći broj parking mjesta, modernizacija muzeja i slično, te većih poput proširenja aerodroma, nastavka izgradnje autoputa i prema jugu i prema sjeveru, ali neupitno je da stvari idu pozitivnim smjerom i da je turista iz godine u godinu sve više.

Raduje me sve veći broj internacionalnih brandova hotela što ulijeva povjerenje gostima, povećanje broja avio kompanija koje odlučuju uspostaviti letove prema Sarajevu, investicije u zanimljive zabavne sadržaje, otvorenje Trebevićke žičare, sve bolji sadržaji sarajevskih muzeja, odlični festivali, izgradnja sadržaja na Jahorini i Bjelašnici… Sarajevo polako ali sigurno postaje ozbiljna turistička destinacija.

Ivan Jurilj: Moramo razvijati prepoznatljiv doživljaj i iskustvo

U petom “Licu turizma” moj sugovornik je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade Županije Zapadnohercegovačke. Stručnjak je za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske Unije. Sudjelovao je u izradi i provedbi niza razvojnih projekata, studija i strategija od značaja za lokalni i regionalni gospodarski razvoj Hercegovine, kao i za razvoj turizma, ruralni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te promociju Hercegovine kao turističke i gospodarske regije.

Možete li nam za početak predstaviti instituciju iz koje dolazite i kazati koji su to poslovi koje provodi Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za Europske integracije?

Ured Vlade ŽZH za Europske integracije obavlja stručne poslove i koordinaciju vezano za pitanja europskih integracija Županije Zapadnohercegovačke a osnovan je s ciljem da Županija ima proaktivnu ulogu u procesu europskih integracija, a posebno uzimajući u obzir uspostavljeni mehanizam koordinacije u Bosni i Hercegovini. Pored pitanja europskih integracija Ured je zadužen za koordinaciju i upravljanje razvojnim procesima u Županiji. Naime, Ured koordinira i prati provedbu razvojne strategije te inicira i koordinira razvojne inicijative, projekte i planove u županiji. Ovo je također, izravno vezano i za proces europskih integracija u kontekstu programiranja IPA sredstava gdje Ured također ima aktivnu koordinirajuću ulogu. Izgradnja kapaciteta za pisanje i provedbu projekata te povezivanje s međunarodnim partnerima je također jedna od zadaća i poslova s kojima se bavi Ured. Cilj našeg rada je da Županija Zapadnohercegovačka postane lider u Bosni i Hercegovini po pitanju razvojnih procesa i europskih integracija.

U kojoj mjeri je područje turizma značajan čimbenik u Vašoj instituciji, budući da se upravo u ovome sektoru mogu pronaći izvori financiranja u europskim fondovima? I da li se radi na pripremama projekata iz ovog područja?

Turizam u Županiji Zapadnohercegovačkoj još uvijek nije razvijen. Ponajviše se događa u Ljubuškom zahvaljujući Kravicama. Međutim, Županija ima ogroman potencijal koji tek treba iskoristiti. Upravo iz tog razloga Akcijski plan razvojne strategije Županije Zapadnohercegovačke 2018-2020 stavlja jednim dijelom u fokus razvoj turizma u Županiji, a posebno razvoj turizma na sustavan način kako bi ona bila prepoznatljiv element ukupne ponude Hercegovine kao turističke regije i to pod brendom Zapadna Hercegovina. Jedan od glavnih elemenata turističke ponude Zapadne Hercegovine može biti outdoor turizam koji će odlično obogatiti i nadopuniti ukupnu turističku ponudu Hercegovine. Pored Ljubuškog i Kravica tu su Grude sa Peć Mliniima, Široki Brijeg sa kanjonom Borka, te Posušje sa Masnom lukom i planinom Čvrsnica. Naime, najveći vrhu u Hercegovini (Pločno na Čvrsnici) nalazi se u Posušju. S ovom se idejom već krenulo u realizaciju i to upravo kroz europske fondove i prekograničnu suradnju.

Grad Široki Brijeg i općina Grude provode projekt Adriatic Canyoning koji će razviti prepoznatljivu turističku ponudu na lokacijama Peć Mlini i kanjonu Borak kroz razvoj planinarenja, pješačenja, zip line, canyoning, rock climbing. Posušje također radi na planinarenju, pješačenju, zip-line a gradi i kamo u Masnoj Luci. Ljubuški je već pozicionirao Kravice i dio je turističke ponude te je kroz projekte radio i radi na valorizaciji kulturno povijesne baštine kao turističke ponude. Sve ovo je potrebno upakirati u jednu prepoznatljivu priču kao i prepoznatljivu politiku razvoja turizma kroz koji će Zapadna Hercegovina razvijati na održiv način. Mi smo već na neki način započeli sa idejom promocije Zapadne Hercegovine kao prepoznatljive outdoor destinacije pod logom West Herzegovina Adventure.

Ivan Jurilj, voditelj panel rasprave na konferenciji Apriori turizam 2018.

Koliko projekti prekogranične suradnje mogu doprinijeti razvoju turizma i valorizaciji prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala?

Programi prekogranične suradnje kao i prekogranična suradnja općenito mogu doprinijeti razvoju turizma I valorizaciji kulturno-povijesnih potencijala. Ovo posebno dolazi do izražaja u kontekstu prekogranične suradnje između Hercegovine i Dalmacije koje se prirodno naslanjaju jedna na drugu i mogu i trebaju biti dio jedinstvene turističke ponude.

Naime, turizam ne možemo promatrati lokalno već ga moramo promatrati u širem kontekstu, tj. moramo širiti turistička tržišta i zajednički promovirati našu turističku ponudu kao jedinstveni brand Jadransko zaleđe. Na taj se način možemo pozicionirati na svjetskoj turističkoj mapi. Činjenica je da je Dalmacija jedan od nositelja razvoja turizma u Hrvatskoj, ali joj treba proširenje turističkog sadržaja i diversifikacija turističke ponude. U tom kontekstu Hercegovina može razvijati svoju turističku ponudu i valorizirati potencijale koji su još uvijek neiskorišteni.

Programi prekogranične suradnje su idealna prilika da se iniciraju zajednički projekti i dodatno se povežemo u razvoju prepoznatljive turističke ponude koja svima može biti korisna. Najbolji primjer za to su već postojeći projekti prekogranične suradnje kao što su Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge kroz uspostavljanje biciklističke rute Mostar-Konavle, te Projekt razvoja outdoor turizma u Jadranskom zaleđu pod nazivom Adriatic Canyoning, koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH i Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH i Crna Gora. Ovakvi projekti postaju prepoznatljiv zajednički brand obje države. Stoga mislim da se prekogranična suradnja u našem slučaju najbolje može konkretizirati kroz razvoj i promociju turizma.

Zadaća državnih institucija ja da, između ostalog, olakšaju privatnom sektoru razvoj turizma. Kakva je poslovna klima u turizmu Hercegovine danas?

Na žalost turizam se u Hercegovini kao i u cijeloj Bosni i Hercegovine posljednjih godina događa, a ne razvija, tj. ne vodi se sustavna politika razvoja turizma. Većina projekata i inicijativa u segment razvoja turizma dolazi iz projekata koji se financiraju iz međunarodnih programa. Svjedoci smo i da sustav razvoja turizma u Federaciji BiH ne funkcionira jer je aktualni Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH  proglašen neustavnim a novi prijedlog zakona još uvijek nije usvojen.

Činjenica je da je turizam u BiH opterećen političkim i institucionalnim problemima Bosne i Hercegovine. Ne razvija se politika razvoja turizma, nema kvalitetne promocije, turistička infrastruktura se razvija na ad-hoc osnovi, još uvijek nemamo artikulirane turističke destinacije, nema razvoja i upravljanja destinacijama, i slično. Međutim, BiH je dovoljno bogata potencijalima da se turizma događa najviše samo od sebe odnosno na tržišnim osnovama, tj. privatni sektor hvata prilike i pozicionira se na tržištu.

Međutim, turizma može biti ogromna mogućnost ali isto tako i prijetnja ako se on ne razvija sustavno. Zbog toga moramo što postaviti temelje za sustavan razvoj turizma kako bismo koristili potencijale na održiv način i širili lokalne lance vrijednosti u turizmu te omogućili što većem broju ljudi da ima konkretne koristi od turizma, a da u isto vrijeme ne devastiramo ono zbog čega turisti žele doći kod nas.

Kako je Hercegovina kao turistička regija pozicionirana na globalnoj mapi? I da li se dovoljno radi na njezinoj prepoznatljivosti?

U zadnje vrijeme Hercegovina, zahvaljujući pojedinačnim inicijativama i projektima, postaje prepoznatljiva i na globalnoj razini. Primjer za to je projekt koji je Hercegovinu lansirao u svjetske turističke krugove kao jedan od najljepših dijelova regionalne priče pod nazivom Via Dinarica.  Međutim, još se uvijek Hercegovina ne može pohvaliti svojom prepoznatljivošću. Naime, prepoznatljiviji su pojedini elementi Hercegovine kao što su Stari Most u Mostaru i Međugorje nego što je to Hercegovina.

Zahvaljujući snažnim inicijativama iz privatnog sektora, te ogromnom trudu uloženom u promociju Hercegovine od strane Regionalne razvojne agencije REDAH i turističkog klastera Hercegovine napravljeni su određeni pomaci i na ovom planu. Međutim, još uvijek to nije dovoljno. Za uspješnu promociju potrebno je organizirati Hercegovinu kao destinaciju i sustavno krenuti u razvoj sadržaja, podizanje i standardizacija kvalitete, te kontinuirano raditi na promociji. Ali, za to nam trebaju organizacija, ljudi i novac. Ono što se može napraviti je iskoristiti REDAH i Turistički klaster Hercegovina kao regionalne organizacije i kroz njih organizirati Hercegovinu kao turističku destinaciju.

S obzirom da Hercegovina nije administrativna regija utoliko je potrebno razviti dijalog različitih institucija i općinskih i županijskih kao i s privatnim sektorom i napraviti strukturu promocije Hercegovine koja će svima biti u interesu. Upravo zbog toga smatram da je za to idealna već postojeća struktura REDAH-a koji okuplja sve općine i gradove Hercegovine i uspostaviti organizacijsku strukturu Hercegovine kao brenda.

Foto: Bljesak

Promet je bitan faktor za razvoj gospodarstva i turizma u Hercegovini. Na koji način će uspostava niskotarifnih avio letova iz Mostara i izgradnja autoceste kroz Hercegovinu doprinijeti razvoju regije?

Uspostava redovitih zračnih linija upotpunjuje jednu regiju koja pretendira biti turistička i globalno prepoznatljiva. Ja sam siguran da će nakon godinu dana kontinuirane povezanosti Hercegovina kroz redovite zračne veze biti pokretač snažnijeg razvoja turizma u Hercegovini. Mi ne možemo biti ozbiljna turistička regija ukoliko nismo povezani sa svijetom kroz redovitu zračnu vezu sa određenim hubovima. Međutim, pitanje je kako ćemo to iskoristiti i jesmo li spremni ponuditi svijetu nešto novo, a da u isto vrijeme omogućimo ljudima u Hercegovini da žive i zarađuju od turizma.

Što je to što bi trebali zajedno činiti, kako javni, tako i privatni sektor, kada je u pitanju strateški razvoj turizma u Hercegovini?

Hercegovina se  mora udružiti i organizirati te uspostaviti određeni model destinacijskog menadžmenta kako bi se turizam razvijao planski i sustavno. Bez obzira što Hercegovina nije administrativna regija, potrebno je, a ja mislim da imamo snage za to, da napravimo strukturu razvoja turizma koji će se temeljiti na partnerstvu javnog i privatnog sektora a tu svakako ključnu ulogu mogu imati općine i gradovi koji mogu biti glavni kreatori turističkog sadržaja. Već sam spomenuo REDAH kao snagu i kao ogromni potencijal koji već okuplja sve općine i gradove iz Hercegovine. Naime, svatko  može i treba na svom području razvijati turističku ponudu, ali ono što je važno je da to u konačnici čini prepoznatljivu sliku Hercegovine. Zbog toga nam je važan dijalog i suradnja.

Hercegovina mora razvijati prepoznatljive lokalne brendove kao što su na primjer Ravno i Neumsko zaleđe koji mogu biti prepoznatljive destinaciju ruralnog sadržaja, Mostar kroz urbani turizam, Zapadna Hercegovina kao prepoznatljiva destinacija aktivnog turizma, Čapljina, Stolac i Ljubuški kroz integraciju kulturno-povijesne i prirodne baštine, Čitluk kroz vinski i vjerski turizma, Konjic, Jablanica i Prozor/Rama kroz prepoznatljiv turistički sadržaj temeljen na jezerima, Tomislavgrad, Kupres i Livno kroz prepoznatljiv brdsko-planinski sadržaj i sl. a sve ovo kombinirano sa gastronomijom. Moramo razvijati prepoznatljiv doživljaj i iskustvo, a za to se moramo organizirati. Ja sam siguran da možemo. Samo je potrebno napraviti određene iskorake, prije svega u našim glavama, a onda zavrnuti rukave i konačnu staviti u funkciju potencijale o kojima uvijek pričamo.

Akademija za mlade turističke novinare ove godine u İzmiru

Ovogodišnja Akademija za mlade turističke novinare u organizaciji Svjetske federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET) održati će se od 12. do 19. kolovoza na egejskom moru, u turskom gradu İzmiru.

Domaćin Akademije je turski ogranak FIJET-aSveučilište Yaşar, na kojemu će sudionici biti smješteni u modernom studentskom domu kampusa Bornova, koji se nalazi u strogom centru İzmira.

U sedmodnevnom rezidencijalnom programu pod geslom “Drugačiji pogled u budućnost u svjetlu povijesti” polaznici će imati priliku bolje upoznati međudonos povijesti i suvremenog turizma kroz predavanja turskih i međunarodnih stručnjaka, te bogatog društvenog programa.

Predavanja će biti na engleskom jeziku, i to na temu turizma, arheologije, povijesti, novinarstva i osobnog razvoja, te će pored Sveučilišta Yaşar biti održana i u bolničkom centru Medical Park u Karşıyaki, İzmir. Također, sudionici će iskusiti pripremanje online izdanja dnevnih novina u İzmirskom udruženju novinara.

Na izletima koji će biti edukativnoga karaktera, sudionici će posjetiti lokalitete svjetske baštine pod UNESCO zaštitom, a koji se nalaze na području izmirske regije, te mjesta na kojima mogu upoznati lokalnu kulturu.

Organizatori vjeruju da edukativni izleti i predavanja imaju podjednak značaj u efektnijoj motivaciji mladih novinara da se bave turističkim novinarstvom.

Svrha ovog programa je da sudionicima pruži drugačiju percepciju novinarstva, potakne njihovu strast ka turizmu, upozna i potakne na razgovor s akterima iz turizma, sklopi nova međunarodna prijateljstva u misiji da otkriju poznate turističke atrakcije İzmira.

O Akademiji

FIJET Akademija za mlade novinare održava se svake godine, a polaznici su mladi novinari od 18 do 35 godina, kojima FIJET pruža priliku za usvajanjem novih znanja i vještina, kao i upoznavanje tradicije, kulture i turizma zemlje domaćina.

Marija Vukoja: Manifestacije i događaji su jedan od ključnih faktora razvoja naše destinacije

Posljednjih devet godina Marija Vukoja vodi ugostiteljski objekt Hajdučke Vrleti u Parku prirode Blidinje. Zajedno s još dvoje entuzijasta pokrenula je Udrugu Visit Blidinje, koja za cilj ima uvezati sve ponuđače turističkih aranžmana i sadržaja u jedinstvenu organizaciju koja će promovirati i unaprijediti prostor Blidinja.

Spletom okolnosti našli ste sa u menadžerskom poslu jako rano, posao menadžerice objekta “Hajdučke vrleti” preuzeli ste s 18 godina. Kako ste se izborili s izazovima svakodnevnice ugostiteljskog posla?

Vjerujem da ničiji put nije lagan ni jednostavan, pa tako ni moj. Spletom okolnosti našla sam se u toj ulozi, no na sreću volim svoj posao i premda sam krenula putem u nepoznato, moja volja, rad, veliko zalaganje i trud, kao i stalno ulaganje u edukaciju i obrazovanje, omogućili su mi da postignem određeni uspjeh i naučim se nositi sa svim izazovima koje ovaj posao nosi.

Obrazovali ste se u području turizma i gastronomije. Koliko je važno cjeloživotno obrazovanje kako bi se usvajala nova znanja i tehnike u turizmu i ugostiteljstvu?

Znanje je moć, i nikada ga ne može biti previše. Stjecanjem novih znanja i vještina uvijek možete ići korak dalje, i usavršavati najbolju verziju sebe i svoje djelatnosti. Smatram da je obrazovanje u svakoj branši, pa tako i u turizmu i ugostiteljstvu, presudno da biste mogli raditi ozbiljan posao koji će polučiti rezultate i uspjeh.

Aktivno sudjelujete u radu udruge Visit Blidinje. Možete li nam predstaviti Vašu udrugu i kazati nešto više o njezinim ciljevima?

Udruga „Visit Blidinje“ je nastala 2014. godine kao produkt zajedničkog razmišljanja poduzetnika koji djeluju i rade na području Parka prirode Blidinje. Uvezivanjem uprave našeg Parka, turističkih proizvoda, ugostiteljske i smještajne ponude, lokalnih proizvođača, planinarskih društava te svih drugih aktera koji djeluju na ovom području, Udruga za cilj ima svojim djelovanjem i kritičkim pristupom prema gorućim problemima i trenutnoj situaciji, stvoriti ozbiljnu turističku destinaciju koja će se pozicionirati na turističkoj mapi BiH i regije.

Vođeni svim predispozicijama i potencijalima koje imamo na ovom području, pametno koristeći resurse koje nam je priroda podarila, smatramo da možemo uspjeti u toj namjeri, radeći strpljivo i posvećeno na aktivnostima koje smo si zadali.

U zadnje vrijeme Blidinje je mjesto održavanja raznih manifestacija, prvenstveno avanturističkog tipa. Mogu li manifestacije i događaji biti razvojni faktor destinacije?

Svakako mogu, takve manifestacije i događaji su jedan od ključnih faktora razvoja naše destinacije. Danas posjetitelji i turisti očekuju živi turizam, privlačna događanja, aktivno uživanje u prirodi, zanimljiv obilazak i upoznavanje s prirodnim ljepotama. To je upravo ono što pokušavamo našim posjetiteljima ponuditi kroz razvoj nekoliko manifestacija na kojima radimo; Čvrsnica Ultra Trail, skupovi planinara, razni festivali, i dr.

Hajdučke vrleti su dobro pozicionirani na području Blidinja. Kakva je struktura Vaših gostiju, te koji su Vam planovi za budućnost?

Kao ugostiteljski objekt s najdužom tradicijom u Parku prirode Blidinje, Hajdučke Vrleti imaju svoju određenu povijest, zanimljivosti i specifičnost među posjetiteljima. Trudimo se konstantno raditi na unaprjeđenju kvalitete ponude i usluge, kako bi naši gosti otišli zadovoljni i ponovno nas posjetili. Svako razdoblje godine ima svoju određenu populaciju gostiju, ali jednako nas posjećuju i lokalni gosti, gosti iz regije, te stranci. Što se tiče planova za budućnost, konkretni planovi su raditi na unaprjeđenju tehničkih uvjeta samog objekta radi optimizacije poslovanja te postizanja veće ugodnosti za goste i osoblje, kao i podizanje smještajnih kapaciteta na kvalitetniju razinu i višu kategorizaciju.

Primjećujem da Blidinju još uvijek nedostaje turističkog sadržaja kako bi se gosti duže zadržavali. U tom kontekstu, mogu li priče o hajducima biti pretpostavka za razvoj destinacije kulturno-povijesnog turizma?

Sve zanimljivosti koje čine određeno područje specifičnim i drugačijim, mogu biti pretpostavka za razvoj destinacije, pa tako i hajduci ako pričamo u kontekstu kulturno – povijesnog turizma. Park prirode Blidinje je područje bogato prirodnim atrakcijama i potencijalima, tako i brojnim legendama iz prošlosti koje su posjetiteljima jako zanimljive. Udruga Visit Blidinje aktivno radi na promociji tih stvari, kao i na stvaranju novih aranžmana koji će privući nove turiste.

Svjesni smo da turizam zahtjeva ulaganja. Koji su to glavni infrastrukturni faktori koji bi mogli doprinijeti razvoju turizma u parku prirode Blidinje?  Kako vidite park prirode Blidinje za deset godina?

Ono što trenutno najviše usporava razvoj turizma u Parku prirode Blidinje, jeste nepostojanje dobrog oblika upravljanja ovim područjem na kojemu bi se sve ostalo trebalo temeljiti. Strateško upravljanje bi donijelo velike pomake, i puno brži rast i razvoj Blidinja kao ozbiljne turističke destinacije. Da bi destinacija uopće mogla primiti veliki broj turista, mora riješiti pitanje otpada, prilazne glavne puteve, gradnje, vatrozaštite, zaštite prirode i prirodnih resursa i tome slično. Moje viđenje Parka za deset godina je upravo rješenje navedenih pitanja i podizanje turističke ponude na jednu puno višu i ozbiljniju razinu nego što je to sada.

Marija Ćeškić: Turiste trebamo osvojiti tradicionalnom kuhinjom

Treće izdanje ‘Lica turizma’ tematski je vezano za gastroturizam. S Marijom Ćeškić, kolumnisticom i promotorkom gastronomije, razgovarao sam o međuodnosu turizma i gastronomije u Hercegovini. Marija je zastupnica u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke, te je na taj način upoznata s prilikama i mogućnostima razvoja turizma u ovoj županiji.

Koliko je tradicionalna gastronomija važna u promociji Hercegovine kao kulinarske destinacije?

Tradicionalna kuhinja je stvar identiteta, stvar izgradnje generacija i generacija na određenom području, jedna od žila kucavica jednog naroda. Kao i svaka regija, i Hercegovina ima svoju tradicionalnu kuhinju koja je specifična i jako lijepa i ukusna. Hrana je jedna od najosnovninih ljudskih potreba. Turisti i hodočasnici sve više i više dolaze. Mišljenja sam da ih trebamo osvojiti našom kuhinjom, što će biti itekakva promocija za Hercegovinu kao gastronomski raj i zemlju vina.

Što je potrebno učiniti kako bi gastronomija u Hercegovini bila vidljivija i dostupnija stranim turistima?

Marketing, da ih hrana privuče, te kvaliteta, da ih hrana zadrži. Svijet se potpuno mijenja u tehnološkom smislu. Društvene mreže su postale mjesta za oglašavanje. S druge strane, potreban je neprestani rad i ulaganje u poboljšavanje kvalitete, pristupa, obrazovanja osoblja. Mislim da i privatni poduzetnici, koji se bave ugostiteljstvom, trebaju shvatiti da je potrebno neprestano ulaganje u obrazovanje kadra i podizanje kvalitete, naravno ako žele zadržati ponudu na nivou.

Vino je posebna priča u Hercegovini. Osim izvrsnih i kvalitetnih vina, imamo autohtone sorte grožđa, žilavku i blatinu. Da li je to dobra baza za razvoj vinskog turizma?

Dobra baza bi bila da država potiče naše vinare u razvoju njihovih vinarija i poslovanja. To je glavni problem koji sam otkrila kroz razgovore sa hercegovačkim vinarima, a to je uređen sustav. Vino je priča od milijun dolara. Vinske regije su među najposjećenijima u svijetu. Hercegovina treba postati prepoznatljiva vinska regija jugoistočne Europe, Provansa na Jadranu. Po Italiji se grade vinski hoteli. Sve što Hercegovina može i treba imati. Najbolje je kad stranci izvana pohvale naša vina, znači da nije u pitanju ‘Dobro je jer je naše’. Imamo neizmjerne mogućnosti za razvoj. Ali mi smo ti koji trebaju zagrnuti rukave.

Pišeš kolumnu za jedan hrvatski portal, naslovljenu “Iz Hercegovine s ljubavlju”. Koliko kultura i običaji u Hercegovini utječu na percepciju Hercegovine i Hercegovaca u Hrvatskoj?

Moj osnovni motiv, kad sam krenula pisati food kolumne za Likaclub, je bio promjena percepcije o Hercegovini, prvenstveno u Hrvatskoj, zatim u svijetu, na čijoj sceni se tek trebamo pojaviti, kao regija Hercegovina, jer još uvijek nas zovu Bosna.

Možda je inat taj koji me je ispočetka najviše i držao vezanom za Hercegovinu. Uvjerena sam je Hercegovina potpuno drukčija od mišljenja da smo ratni profiteri, šverceri automobila i lopovi.

Hercegovci su prije svega dobri domaćini, uvijek na usluzi, srdačni. Vidjeli smo što se dogodi kad je u pitanju humanitarna akcija za malu Anu Ritu ili s druge strane, kad je trebalo glasovati na Facebooku za dolazak Eurowingsa u Mostar. Nama samo nedostaje pametna glava i čvrsta ruka koja će nas voditi. Naravno, smatram da u Hrvatsku, a nekad kasnije i u svijet, šaljem sliku potpuno drukčije Hercegovine.

“Mediji su jako bitan kanal, kako u promociji Hercegovine, tako i u pozitivnim pričama. Ljudi su zasićeni priča o odlasku mladih i o mogućem ratu.”

Koji su ključni elementi za brendiranje Hercegovine? Po čemu je to Hercegovina kao turistička destinacija prepoznatljiva?

Kad opisujem Hercegovinu, uvijek naglasim da je Hercegovina kombinacija Toskane, Provanse i Meksika, ali opet na jedinstveniji način od svih njih; južnjačka, mediteranska zemlja, zemlja vina i odlične hrane. I od ovog stvoriti priču, ljudsku, toplu, koja će ljude osvojiti i zagrliti. Hercegovina je jedan ogroman, topli zagrljaj. A za stvoriti priču koja će, na kraju krajeva, donositi novac u Hercegvinu su potrebni stručnjaci, vrhunski marketing, kvalitetna ponuda, ali osnovno, ljubav prema Hercegovini. Mi, nažalost, još uvijek nemamo izgrađen identitet, što je moj dodatni motiv platforme From Herzegovina with love. Izgrađen identitet dovodi do vrhunske ponude, a ona urađa plodom.

Javne institucije u turizmu trebali bi više ulagati u promociju destinacije. Koji su to kanali komunikacije koji su važni za gastroturizam i na koji način utječu na odabir turista?

Nažalost ili na sreću, živimo u vremenu hashtagova i recenzija. Ljudi najviše vjeruju recenzijama drugih ljudi. Internet je danas na takvom nivou da, ako samo jednom pretražimo neki prozivod, za par minuta nam se nude same reklame istih. Potrebna nam je raznolikost ponude, ne samo hercegovačke hrane, nego i drugih kuhinja. Naravno, potrebno je i učiti iz iskustva, osluškivati ljude, listati knjige dojmova, u najkraće, personalizirati posao na svaku osobu koja zatraži uslugu. Mediji su jako bitan kanal, kako u promociji Hercegovine, tako i u pozitivnim pričama. Ljudi su zasićeni priča o odlasku mladih i o mogućem ratu. Javne institucije isto tako. U Zapadnohercegovačkoj županiji imamo situaciju da je ugašena turistička zajednica. Projekti nam tek dolaze, posao nas tek čeka. Vrijeme je za razvoj regije Hercegovina.

Prodaje se jedan od najčitanijih turističkih sajtova u regiji

Jedan od najpoznatijih i najčitanijih turističkih sajtova u regiji, Turizam i putovanja, prodaje se zajedno s pratećim profilima na društvenim mrežama, newsletter listom, fotografijama i svim ostalim resursima.

Sajt je u vlasništvu agencije Etourism Consulting a prodaje se zbog fokusiranosti agencije na druge poslovne aktivnosti i projekte.

Blog-magazin Turizam i Putovanja pokrenut je u rujnu 2012. godine i predstavlja jedan od prvih blogova u regiji koji se bavi turizmom, ugostiteljstvom i putovanjima.

Turizam i Putovanja namjenjen je turistima i ljubiteljima putovanja ali i profesionalcima koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, zatim studentima i učenicima turističkih smjerova.

Turizam i putovanja je nositelj posebnog priznanja Web TOP 50 koju tradicionalno dodjeljuje PC Press magazin, čime je uvršten u 50 najboljih sajtova u Srbiji za 2014. godinu.

Više informacija o prodaji ovog sajta možete pronaći ovdje.