Sveučilišni udžbenik Menadžment turističke organizacije i destinacije, djelo je autora dr.sc. Dragana Magaša, dr.sc. Ksenije Vodeb i dr.sc. Zrinke Zadel u izdanju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilišta u Rijeci.
Ono što je prethodilo ovom izdanju na 188 stranica, bilo je istoimeno izdanje u samostalnom autorstvu profesora Magaša iz 2003. godine, u nakladi Adamić i Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Prateći razvoj destinacijskog menadžmenta, kroz inoviranje i unaprjeđenje paradigmi i koncepta suvremenog upravljanja destinacijom profesor Magaš zajedno sa svojim suradnicima uradio je potpuno novo i prilagođeno izdanje suvremenim kretanjima u području menadžmenta turističke organizacije i destinacije. Budući da je udžbenik pisan hrvatskim jezikom i javno je dostupan na e-knjižnici Fakulteta koristiti će prvenstveno studentima u Hrvatskoj, ali i u susjednim državama u kojima je hrvatski jezik razumljiv.
Cijenjeni kolega Marijan Sivrić, priredio je za Večernji list prilog povodom priznanja koje sam dobio koncem prošle godine. Što sam kazao za Večernjak čitajte u nastavku.
Poseban značaj za mene imaju priznanja i nagrade koje dolaze od kolega i struke. Motiviraju me da idem naprijed i na jedinstven način promoviram bh. i hrvatski turizam, a posebno hercegovačku regiju kao izniman turistički potencijal. Naglašavam važnost i značaj autentične komunikacije u turizmu. Kroz svoj rad uvijek se trudim promicati i poticati na dijalog, dijeljenje znanja i suradnju između znanosti i struke, kreatora politika i turističkih profesionalaca.
Mislim da tehnološke promjene ne utječu negativno na čimbenike turizma u području promocije i turističkog proizvoda, nego pomažu njihovu razvoju. Ključ svega je cjeloživotno obrazovanje i ostati konkurentan te razvijati vještine i znanja. Digitalna era ne mora biti nužno negativna ako suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije koristimo kao alate u komuniciranju s određenim javnostima. U vremenu multimedijskog okruženja turističko novinarstvo ima specifične zadatke kao što su: pružanje poveznice između turističkog sektora i opće publike, objektivno informiranje u sektoru turizma te analiziranje uvjeta koji su potrebni za razvoj turizma.
Budući da živim u Međugorju koje je ključna točka turizma na našim prostorima, imao sam prigodu kroz praksu se uvjeriti u onu svakodnevnu problematiku mjesta u koje dolaze turisti. Iskreno se nadam da će biti više ulaganja u infrastrukturu i da će se donijeti potrebna legislativa koja će znatno poboljšati poslovnu klimu u turističkom sektoru.
U zagrebačkom Novinarskom domu održana je dodjela godišnjih nagrada u organizaciji Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatske udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET Croatia).
Pr stručnjak Danijel Koletić vlasnik je i direktor agencije “Apriori World”, agencije koja predstavlja skupinu kreativnih, dinamičnih i inovativnih stručnjaka koji stvaraju nove trendove, vrijednosti i percepcije implementirajući svoje ideje u područje brendinga, odnosa s javnošću i upravljanja komunikacijskim procesima. Nastavi čitati “Danijel Koletić: Destinacija mora živjeti”→
Kao što sam i ranije pisao, na znanstveno-istraživačkom portalu Singipedia objavljuju se studentski radovi, sveučilišna izdanja stručne literature, razni znanstveno-istraživački radovi, kao i radovi sa znanstvenih konferencija i iz znanstvenih časopisa.
Turistički proizvod određenog područja u velikoj mjeri određuje turistička potražnja, odnosno turistička potrošnja i aktivnosti. Ako posebne oblike turizma na području općine Čitluk promatramo s aspekta sadržaja boravka onda dolazimo do zaključka da se u općini Čitluk razvilo nekoliko oblika turizma od kojih treba izdvojiti:
vjerski turizam,
sportski turizam,
vinski turizam i
agroturizam.
Vjerski turizam je najizraženiji oblik turizma u općini Čitluk, koji se počinje javljati od 24. lipnja 1981. godine nakon Gospinih ukazanja. Postupni, ali, ipak, veliki razvoj turizma u Međugorju sa sobom je donio niz pozitivnih ekonomskih i socijalnih učinaka. Zbog Međugorja, općina Čitluk je postala poželjno mjesto za život i ulaganja tako da je po zadnjem popisu stanovništva jedna od rijetkih općina u BiH u kojoj se broj stanovnika prema popisu stanovništva iz 2013. godine povećao približno 10 % u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine. S obzirom da je turizam radno intenzivan sektor pa je zbog razvoja turizma porasla zaposlenost u ugostiteljskom i uslužnom području. Zbog toga je 2005. godine otvorena srednja turističko ugostiteljka škola u Čitluku sa smjerovima turističko ugostiteljski tehničar, kuhar i konobar.
Turizam je značajno utjecao i na investicije u objekte u Međugorju i ostalu infrastrukturu, pa je njegov utjecaj na ukupno gospodarstvo veći nego što se na prvi pogled može činiti.
Međugorski fenomen traje više od 35 godina. U tom razdoblju broj hodočasnika se iz godine u godinu povećavao pa je potražnja za smještajnim kapacitetima učinila to da općina Čitluk danas ima približno 20.000 kreveta spremnih za iznajmljivanje (oko 95 % na području Međugorja i Bijakovića). Općina Čitluk ima raznovrsnu ponudu smještajno ugostiteljskih objekata i broji negdje oko 400 turističkih objekata smještajno ugositeljskog karaktera. (Tabela 2.)
Struktura i broj smještaja (Izvor: Općina)
Kada promatramo turizam u općini Čitluk iz perspektive prometne povezanosti može se reći da je općina Čitluk izvrsno povezana cestovnim prometom sa okruženjem – posebno otkad je autocesta došla na domak Međugorja. Zračna povezanost je još uvijek slaba iako mostarska zračna luka služi za charter letove, od kojih su većina vezana za putovanja (dolaske) u Međugorje. Međutim, u svibnju 2018. godine, očekuje se stalna zračna povezanost kroz niskotarfine letove s Njemačkom. Planirano je dva leta tjedno gdje će regija Hercegovina biti zračno povezana s Europom (Njemačkom) preko njemačke zrakoplovne kompanije Eurowings – što je svakako veliki dobitak za ekonomsku regiju Hercegovina pa i za Općinu Čitluk.
Kada analiziramo strukturu gostiju u općini Čitluk možemo vidjeti da su od ukupnog broja gostiju oko 70 % tzv. stacionarni gosti, odnosno gosti koji borave nekoliko dana u Međugorju, a to je u prosjeku trajanje od 3 dana. Oko 30 % su tzv. izletnici (jednodnevni gosti koji nisu ostvarili noćenje). Ovi podaci su dati na osnovu procjene. Naime, statističkih provjerljivih podataka nema, odnosno podaci koji su dostupni ni približno ne odgovaraju stvarnom stanju.
Broj gostiju u općini Čitluk (Izvor: Turistički ured Međugorje /TZ HNŽ))
Pored vjerskog turizma u turističku ponudu općine Čitluk mogu se ubrojiti i sljedeće vrste turizma:
Sportski turizam – Zbog cjelogodišnjih povoljnih klimatskih uvjeta na području općine Čitluk se razvio sportski turizam, odnosno dogodila su se ulaganja u sportsku infrastrukturu koja omogućuje kvalitetan boravak gostiju i aktivnosti na otvorenom. Najznačajnija ulaganja po povom pitanju su se dogodila u Međugorju. Sport centar „Circle International“ ima sve sadržaje potrebne za pripreme profesionalnih ekipa ali i rekreativaca. Ovaj centar prati i Hotel Brotnjo iz Čitluka koji u sklopu svoje ponude ima i ponude za pripreme profesionalnih nogometnih ekipa u zimskom periodu. Sezonalnost je vrlo izražena u turizmu pa je ovaj oblik turizma znatno doprinio produženju turističke sezone u nas i kao takav je vrlo važan. Međutim, ne postoje podaci koliki je udio prihoda od ove vrste turizma već se to može zaključiti po ulaganjima u ovakvu vrstu infrastrutkure kao i boravku ove vrste gostiju.
Vinski turizam – provedbom projekta Vinska cesta Hercegovine 2007. godine Turistička zajednica HNŽ udarila je temelje ruralnom razvoju. Obzirom da je Čitluk kolijevka vinogradarstva i vinarstva u BiH, logično je da u ovom turističkom proizvodu broćanski vinari imaju vrlo važnu ulogu i najviše su zastupljeni. Od 33 vinarije koje trenutno sudjeluju u programu Vinske ceste Hercegovine, njih 14 su s područja općine Čitluk. Ove vinarije su najzaslužnije da su turisti počeli otkrivati broćanski rural te na taj način otvorile nove mogućnosti u prodaji vina, vinskih proizvoda ali i ostalih sadržaja namijenjenih turistima koji preferiraju selo i izvorne proizvode. Nakon deset godina ovoga proizvoda na turističkom tržištu može se reći da se dogodio značajan iskorak u posljednje dvije godine. Posjete turista tijekom sezone i ulaganja u vinarije, kušaonice i ostale sadržaje svjedoče o tom. Turistička zajednica održava i promovira ovaj proizvod, te se u budućnosti očekuje daljnji razvoj istog. Kroz vinski turizam se snažno utječe na razvoj svijesti o sebi, svome i svim vrijednostima koje nas okružuju. Međutum, ova je ponuda integrirana u postojeću tirističku ponudu tako da se još uvijek ne može govoriti o izdvojenoj ponudi već samo kao nadopuna postojeće turističke ponude. Isto tako, Vinska cesta nije u potpunosti zaokružena tako da se ne može pratiti koliko turista posjećuje ovaj turistički proizvod niti koliko turitsa posjećuje vinarije. U ovom se kontekstu javlja potreba dodatnog razvoja vinskog turizma kako bi se moglo pratiti i upravljati ovim turističkim sadržajem.
Agroturizam – Turistička zajednica HNŽ je ove godine završila projekt ruralnog razvoja Hercegovine te je predstavila novi turistički proizvod Agroturizam Hercegovina. Ovaj proizvod obuhvaća HNŽ i u njemu se trenutno nalaze 14 kuća za odmor od čega 1 otpada na općinu Čitluk. Možda ovaj oblik turizma još uvijek nije toliko vrijedan spomena, međutim, zasigurno je temelj za buduća ulaganja u broćanski rural, odnosno u ponudu smještaja (kuća za odmor) sa svim sadržajima koji traže moderni turisti. Još uvijek je naš rural netaknut. Postoji puno starih napuštenih kuća koje će jednog dana biti priređene za prihvat turista koji žele mir i izvornost. Bazeni su sastavni dio ove ponude, ali i okruženje koje nudi izvornu hranu i piće te život s prirodom. Aktivnosti kao što su šetnje u prirodi, bicikliranje, brdsko penjanje i slično su, također, aktivnosti koje su pridodane ponudi. Očekuje se da će se ovaj proizvod razvijati slično kao Vinska cesta Hercegovine.
Neki negativni učinci razvoja turizma u općini Čitluk ogledaju se kroz nedovoljno praćenje razvoja prometnom i komunalnom infrastrukturom unutar destinacije, vodovodnom, kanalizacijskom i električnom infrastrukturom. Ovi problemi dovode do različitih konflikata u prostoru i po pitanju ekologije, što u konačnici negativno utječe na zadovoljstvo gostiju ali i domaćeg stanovništva, i potencijalno ugrožava resursnu osnovicu. Također, turizam je na glasu kao područje djelovanja gdje se ostvaruje brza zarada što dovodi do napuštanja drugih gospodarskih područja i dovodi do potpune ovisnosti o turizmu. Nažalost, primjetni su i ovi trendovi. Na kraju se sa sigurnošću može reći da je Međugorje lokomotiva razvoja turizma u općini Čitluk i da je svakako potrebno usmjeravati aktivnosti na održavanje i unaprijeđivanje svih uvjeta boravka turista ovdje, ali isto tako i domaćih stanovnika, te raditi na održivosti razvoja.
Iako je turizam vodoravna djelatnost te ga se ne može mjeriti kroz jedan sektor već on sudjeluje u svim sketorima, za potrebe ove anlize ilustrirat ćemo koliko turizam sudjeluje u ukupnim prihodima u općini Čitluk kroz djelatnost smještaja i služenja hrane. Ovo je posebno važno uzimajući u obzir činjenicu da veliki broj turista i hodočansika na godišnjoj razini posjećuje Općinu. Ova se analiza temelji na završnim računima koje su poslovni subjekti iz Općine Čitluk predali za 2017. godinu. Kada analiziramo poslovanje poduzeća prema standardnoj klasifikacije djelatnosti te uzmemo samo djelatnost pružanja smještaja i pripreme i služenja hrane u Općini Čitluk u 2017. godni, jer se ovaj djelatnost izravno može vezati za turizam, vidjet ćemo da ova djelatnost sudjeluje samo sa 1% u ukupnim prihodima ostvarenim poslovanjem svih poslovnih subjekata u Općini Čitluk koji su predali završne račune za 2017. godnu. Naime, od ukupno 429 poslovnih subjekata samo je 37 iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i služenja hrane koji su ostvarili nešto više od 8 milijuna KM ukupnih prihoda. Od ukupnog broja zaposlenih koje zapošljavaju ovih 429 poslovnih subjekata (5098) u sektoru pružanja smještaja i pripreme i služenja hrane u 2017. godini je bilo 37 poslovnih subjekata u kojima je bilo zaposleno 226 zaposlenih. Međutim, većina gospodarskih subjekata u sektoru turizma su registrirani kao obrti odnosno samostalne djelatosti i nemaju obvezu predavanja završnih računa tako da su ove brojke u konačnici veće. Točne brjke se ne mogu utvrditi jer je jedan dio poslovanja u turizmu još uvijek u sivoj zoni. Također, trgovina sudjeluje u ukupno ostvarenim prihodima sa 20% što je također dijelom zahvaljujući turizmu.
Specijalističko strukovno obrazovanje još uvijek nije u potpunosti definirano i standardizirano u Bosni i Hercegovini. To činjenica se odnosi i na područje ugostiteljstva i hotelijerstva. Iako su turizam i ugostiteljstvo veliki razvojni potencijal gospodarstva naše zemlje, i dalje na tržištu nedostaje kvalitetnog obrazovanog i stručnog kadra.
U zadnje vrijeme su visokoškolske ustanove počele uviđati ove probleme s kojima se susreće turističko tržište, pa su svoj odgovor dali uvođenjem novih studijskih programa i modula kao što su: hotelijerstvo, gastronomija, restoraterstvo, enologija, i dr. Nažalost, nedostatak prakse, odnosno praktične primjene stečenih znanja ono je što koči razvojni proces turizma i ugostiteljstva.
Slijedom toga, nekoliko ustanova kojima je primarna djelatnost upravo educiranje i usavršavanje kadrova iz ovog područja pokušava se izboriti s ovim problemom.
Stručno usavršavanje na mostarskom Institutu za turizam i okoliš
U mostarskom Institutu za turizam i okoliš, koji djeluje pri Fakultetu prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru odlučili su potražiti pomoć u susjednoj Hrvatskoj. Zajedno s partnerskim Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji organiziraju programe stručnog obrazovanja sljedećih strukovnih profila: “Specijalist odjela hrane i pića”, “Specijalist somelijerstva i enologije” u dvosemestralnom trajanju i “Specijalist slastičarstva i pekarstva”, “Specijalist dijetoterapije i režimske prehrane” u jednosemestralnom trajanju.
Programi za cjeloživotno učenje namijenjeni su svim oblicima i razinama obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, što znači da njih mogu pohađati polaznici sa završenom srednjom školom ili fakultetom. Završetkom programa polaznici dobivaju certifikate, a važno je napomenuti da nakon dvosemestralnog programa certifikati imaju vrijednost od 30 ECTS bodova. Cijene programa iznose od 2000 – 3600 KM.
Centar za obuku i prekvalifikaciju Čapljina
U sklopu projekta financirana iz europskih fondova u Čapljini je pokrenut Centar za obuku i prekvalifikaciju koji je do sada ispratio tri ciklusa polaznika u zanimanju kuhara i konobara.
U Centru se do sada prekvalificiralo 65 osoba od kojih je 35 pronašlo posao. Obuka za zanimanje konobara traje 45 dana (50 sati teorijske nastave i 230 sati praktične obuke), dok obuka za zanimanje kuhara traje 60 dana (50 sati teorijske nastave i 300 sati praktične obuke).
Osnovni cilj projekta je smanjenje nezaposlenosti, razvoju ljudskih resursa i poboljšanje tržišta rada kroz prekvalifikacije i obuke u sektoru turizma.
Novi ciklus počinje uskoro, a više informacija možete pronaći na Facebook stranici Centra.
Podnevnim suncem obasjano je brdo slavuja, Bülbül Dağ. Na vratima Male Azije nigdje nije mirno i spokojno kao u Meryem Ani. Mjestom hodočašća osjeti se blagi povjetarac i šapat velikih stabala glatke kore.
Ovdje, hodočasnici i putnici namjernici najčešće dolaze iz pravca Izmira, udaljenog osamdesetak kilometara, preko obližnjeg Selčuka od kojega ima jedanaest kilometara prema unutrašnjosti. Na vrhu brda, južno od Efeza, daleko od glavnih puteva, među nestvarnim brežuljcima je ravnica na kojoj je nekada bila mala naseobina, a danas je ona utočište grješnika sa svih strana svijeta.
Negdje sam pročitao da je grijeh u biti rušenje, pustošenje i uništenje istine i dobrote. Čudni su putevi Gospodnji do istine, još čudniji do dobrote. A čudni su i putevi do kojih je ovo mjesto iznova pronađeno.
Priča o otkriću ovoga duševnog arboretuma počinje daleko odavde, u Njemačkom gradiću Dulmenu, kada je augustinska redovnica Anna Katharina Emmerich (1774-1824), koja je bila prikovana za postelju imala viđenja, a jedno je detaljno opisivalo lokaciju Marijine kuće. Viđenja su veoma dobro i izrazito detaljno sadržavala precizne činjenice, mjesta i ljude za koje nikada nije čula prije. Ta viđenja zapisivao je i objavio poznati njemački pjesnik, Clemens Bretano.
Svećenici na službi u Izmiru bili su podijeljeni, no ipak su se odlučili za ekspediciju koju je vodio najskeptičniji među njima, otac Jung. Jedne srijede, krajem srpnja 1891. godine sreli su na polju duhana žene koje su radile i pitali ih za vodu. One su im pokazale put do Monastirija, kako su ga zvale, mjesta sa izvorom, udaljenim desetak minuta od njih. Približavajući se mjestu, otkrili su ostatke kapele ili male kuće između drveća. Sve se poklapalo s kazivanjima Anne K. Emmerich, od geografskog položaja, opisa mjesta, blizine mora, drevnog Efeza na sjeveru, bazilike sv. Ivana. Ponovili su ekspediciju, i potvrdili podatke koji su ostavili ranokršćanski vjernici. U nekoliko navrata mjesto hodočašća je restaurirano i uređeno.
Na ulazu u svetište stoji ploča s natpisom: Meryem Ana Evi ili u prijevodu s turskog, Mjesto Marijine kuće, za koje se vjeruje da je posljednji zemaljski dom Blažene Djevice Marije. Piše u nastavku: mjesto bogoštovlja, u kojemu se ište tišina i prikladno odijevanje.
Nastavljajući dalje, iskopani su ostaci samostana iz bizantskog doba ispred kojih se nalazi drevna cisterna za vodu. Polazim prema Marijinoj kući, a ispred mene veliki kip Isusove majke, iza njega nalazi se, u novije vrijeme sagrađen, vanjski oltar na kojemu se služe misna slavlja. Jučer je upravo na ovom oltaru proslavljen blagdan Velike Gospe, okupilo se mnoštvo vjernika koji su baš na ovom mjestu pronašli duhovno utočište i ispovjedili svoje grijehe.
Kraj nekoliko velikih stabala nalazi se maleni hram, kapelica, mjesto molitve i hodočašća za brojne religije, kršćanske i one druge, kuća Blažene Djevice Marije u koju se ulazi skrušeno i u miru, bez fotografiranja i u tišini. U središnjem dijelu prostorije je maleni oltar i Marijin kip. Ostajem nekoliko trenutaka u tišini. Na izlasku čuju talijanski hodočasnici kako glasno pričaju i dovikuju se, za njih kao da onaj natpis kraj ulaza nema baš nikakva smisla. U malenoj suvenirskoj radnji kupujem nekoliko suvenira za prijatelje i rodbinu. Tu pronalazim veoma dobar vodič kroz svetište malteškoga autora, u kojem čitam da su tri pape su posjetile ovo mjesto molitve: Pavao VI (1967.), Ivan Pavao II (1979.) i Benedikt XVI (2006.).
U ovom dijelu svijeta smjenjivale su se najrazličitije kulture i civilizacije, jedni uz druge i jedni preko drugih. Prostori koji nas okružuju su kao slojevi luka, ispod površine drugačiji svijet, a ispod njega još drugačiji i tako u beskraj. Takva je cijela ova regija, jedno veliko arheološko nalazište, koje će još stoljećima biti iskapano, te nadopunjavati i mijenjati povijest svijeta.
Svoj šešir od turskog pamuka podižem na glavu i spuštam se drugim putem prema izlazu. Tu je izvor. Do izvora zid na kojemu se pišu molitve i želje. Na trenutak se zaustavljam, i razmišljam kako Svemogući najbolje zna moje želje i nakane. Susrećem prijatelja, svjetskog putnika iz Anadolije kako zamišljeno gleda kip Isusove majke koji je upravio kupio. Govori mi: “Ivane, znaš, moja majka je armenska kršćanka!”.
Voditeljica Studija turizma na mostarskom Univerzitetu “Džemal Bijedić”, doc.dr. Irma Dedić, gošća je devetog izdanja “Lica turizma”. Aktivno sudjeluje na konferencijama i skupovima, objavila je nekoliko znanstvenih i stručnih radova, te je koautorica sveučilišnog udžbenika, “Zbirke rješenih zadataka iz predmeta Ekonomika preduzeća”.
Iako se Studij turizma izvodi na Ekonomskom fakultetu, ipak je izdvojen kao samostalni univerzitetski studij. Da li je interdisciplinarni pristup ključ suvremenog studija turizma?
Studijski program iz oblasti turizma na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ pokrenut je 2017. godine, a realizira se kao studij prvog ciklusa u trajanju od tri godine (šest semestara) sa ukupnim opterećenjem od 180 ECTS bodova.
Na studiju je organizirana nastava koja će omogućiti studentima stjecanje zvanja bachelora menadžmenta u turizmu. Bitno je napomenuti da je do pokretanja pomenutog studijskog programa došlo uslijed zajedničkog djelovanja četiri organizacione jedinice Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, i to Ekonomskog fakulteta, Fakulteta humanističkih nauka, Nastavničkog i Agromediteranskog fakulteta.
Težište izučavanja je prvensteno na predmetima iz ekonomske oblasti (menadžment, marketing, modeli poslovnog odlučivanja, menadžment ljudskih resursa, projektni menadžment, finansijski menadžment), pored kojih studenti također imaju priliku usvajati znanja i iz oblasti kulturne historije/povijesti, turističke geografije, posredništva u turizmu, oblasti agroturizma i agroturističkih potencijala, zdravstvenog turizma itd. Također treba naglasiti da je studentima kroz Studij turizma pružena prilika izučavanja dva strana jezika (engleski i njemački jezik) u formi obaveznih predmeta kroz cijeli proces trogodišnjeg studiranja.
Sve navedeno suštinski daje i odgovor na drugi dio Vašeg pitanja, koji se odnosi na multidisciplinarnost Studija. Naime, svjesni smo činjenice da u razvijenim zemljama svijeta multidisciplinarni pristup studiranju, te samim tim i potreba postojanja studijskih programa multidisciplinarnog karaktera je već odavno prisutna. U tom kontekstu smo i sami uložili napore da osmislimo jedinstven multidisciplinarni program, koji će udovoljiti potrebama veoma zahtjevnog i turbulentnog tržišta, a posebno jedne izrazito dinamične i profitabilne privredne grane kakav je turizam.
Kakva je zainteresiranost budućih studanata za Studij turizma?
Kad govorimo konkretno o ovoj temi, neminovno je u obzir uzeti i činjenice poput onih da je u svim visokoškolskim institucijama ove godine je značajno smanjen broj upisanih studenata zbog manjeg broja maturanata, što sami proces upisa te organiziranja nastave značajno usložnjava. Međutim, zaista moram izraziti svoje zadovoljstvo zbog činjenice da Studij turizma, uprkos izuzetno nepovoljnoj situaciju upisuje drugu generaciju studenata, što samo potvrđuje da smo donijeli dobru odluku pokretanjem ovakvog studijskog programa, i što je najvažnije, da su to prepoznali i oni kojima je Studij namijenjen.
Svi smo svjesni činjenice da turizam predstavlja jednu od najznačajnijih privrednih grana na globalnom nivou, radi se o grani koja važi za jednu od najprofitabilnijih. U kontesktu navedenog, svi mi moramo imperativno mnogo više raditi na kreiranju svijesti o važnosti ove djelatnosti, pogotovo ako uzmemo u obzir izraziti porast broja turista u BiH.
Zajednička fotografija sa studijskog putovanja // Foto: Studij turizma Mostar
Primjećujem da stavljate naglasak na obaveznu stručnu praksu. Koliko je ona važna studentima u razumijevanju cjelokupnog turističkog sektora?
Studijski program je namijenjen profiliranju stručnih kadrova u oblasti turizma, kako onima koji se već bave određenim aktivnostima u okviru pomenute oblasti (u svrhu dodatnog usavršavanja i formalne edukacije), tako i onima koji imaju namjeru svoju buduću karijeru graditi u ovoj perspektivnoj privredno / gospodarskoj grani. Kako bismo zaista naše studente osposobili i na najbolji mogući način pripremili za tržište rada, neophodna je praksa koju ćemo omogućiti studentima.
U cilju kreiranja što boljeg obrazovnog sistema fokusirani smo na povezivanje nastavnog programa sa potrebama tržišta. U budućnosti ćemo još aktivnije raditi na poboljšanju nastavnog plana i programa i njegovom usklađivanju s potrebama tržišta rada, vjerujem da će upravo iz navedenih razloga naši studenti biti poželjna radna snaga u budućnosti.
Organizirate studentska natjecanja u marketinškom planiranju i izradi biznis planova. Kakva iskustva nosite s tih natjecanja i kakva je povratna reakcija studenata?
Već tradicionalno, dugi niz godina, na Ekonomskom fakultetu organiziramo manifestacije Takmičenje u marketing planiranju i Takmičenje u biznis planiranju. Naravno, dobru praksu nastojimo prenijeti i na Studij turizma, te smo ove godine za prvu generaciju organizirali Takmičenje u biznis planiranju i dali im šansu da svoje znanje i ideje pretvore u konkretne projektne prijedloge.
Studenti u okviru predmeta Menadžment u turizmu tokom ljetnog semestra posvećeno rade na razradi njihovih biznis ideja. Obzirom da sam ja profesor na navedenom predmetu i dugogodišnji mentor studentima na ovakvim projektima, nastojim da svake godine studentima ponudim nešto novo što mogu naučiti kroz svoj rad, a što će im naravno koristiti i u budućnosti.
Bitno je pomenuti da studente ocjenjuju i savjetuju eminentni stručnjaci iz različitih oblasti, a naš dugogodišnji rad sa studentima ove godine prepoznala je i Fondacija Mozaik, čiji su predstavnici prisustvovali navedenom takmičenju, te studentima s najkvalitetnijim biznis idejama ponudili saradnju tokom realiziranja njihovih ideja. Neke od ideja već su u fazi testiranja prototipa, što je dodatni pokazatelj da studenti, čak i u samom početku studiranja, imaju priliku da pored teorijskih stiču i praktična znanja, nadam se da će neki od njih u budućnosti zaista i uspjeti u potpunosti realizirati svoje ideje i obogatiti turistički ponudu kako grada Mostara, tako i naše države.
Studentsko natjecanje u biznis planiranju // Foto: Studij turizma Mostar
Od nove akademske godine kreće diplomski studij “Menadžment u kulturnom turizmu”. Što očekujete od ovog studijskog programa?
Nakon pokretanja dodiplomskog studiija iz oblasti turizma, logičan slijed je bio da se radi na aktivnostima koje će dovesti do pokretanja i diplomskog studija iz navedene oblasti. Ovaj studij, kao i dodiplomski, rezultat je provedene detaljne analize tržišta i uočavanja potrebe upravo za ovakvim zanimanjima u cilju pružanja adekvatnog odgovora potrebama tržišta rada.
Bitno je naglasiti da će se studijski program iz oblasti kulturnog turizma realizirati kao studij drugog ciklusa u trajanju od dvije godine (četiri semestra) sa ukupnim opterećenjem od 120 ECTS bodova.
Po završetku ovog diplomskog studija studenti stječu zvanje magistar menadžmenta u kulturnom turizmu.
Osim znanja kojeg ćemo ponuditi studentima našeg studija, oba studijska programa, sigurna sam, doprinijeti će povećanju svijesti svih građana o važnosti turističke djelatnosti za naš grad. Cilj nam je naravno da studentima ponudimo perspektivno zanimanje koje će im omogućiti da svoje karijere grade unutar naše države, a ne van nje, što je postala nažalost učestala praksa.
Stari Most u Mostaru // Foto: Ivan Dodig
Gdje zainteresirani mogu pronaći više informacija o studiju?
Detaljnije o realiziranim aktivnostima u protekloj akademskoj godini, kao i ostale relevantne informacije, moguće je pronaći na zvaničnim stranicama i društvenim mrežama Studija turizma:Facebook i Instagram.
Na omanjem trgu, ispred spomenika nekom razbarušenom osmanliji uzdignutih ruka, sjede ljudi ispijajući čaj. Preko puta, s onu stranu ceste, je nekadašnja društvena mreža i glavni izvor važnih i nevažnih informacija, hamam.
Kroz tijesne uličice Araste, šarolike otomanske pijace, u radnjama na prodaju svega i svačega. I dok vijore zastave oca turske nacije i zakletog protivnika osmanlija, koje li ironije, trgovci su mamili prolaznike svojim proizvodima. Sok od šipka, žute lubenica, razni sirevi, slatkiši svake vrste, povrće, zanastske radnje, ma čega duša zaište.
Negdje među sokacima i labirintom sivih kamenih građevina stoji neugledna kuća koja me podsjeća na stare zapuštene vojvođanske kuće. Iznad kuće, daleko u daljini nazire se drevni Pergamon. Avlijom se diči jedna stara smokva.
U kući davno zaboravljene magije svakodnevnog života živi posljednja majstorica pergamenta koja izuči zanat kod staroga anadolskog majstora Ismaila, te otrgnu od zaborava proizvodnju na tradicionalan način.
Mlada majstorica Nesrin turistima i putnicima namjernicima u svojoj radionici na otvorenom, rado demonstrira vještine ovoga zanata.
Majstorica Nesrin u svojoj radionici (Foto: Ivan Dodig)
Priča mi jedan bradati čovjek kako davno nekada, oko stotinu i devedeset godina prije Kristova rođenja, bijaše veliko rivalstvo među knjižnicom u Pergamonu i velike aleksandrijske knjižnice, te jedan faraon iz egipatske dinastije Ptolomejovića zabrani izvoz papirusa iz Egipta. Muka natjera pergamskog kralja Eumena II, poznatog po sponzoriranju znanstvenika i umjetnika, te izda naredbu za istraživanje i razvoj alternativi papirusu. Tako je izumljen materijal za pisanje od kozje kože, pergament, koji će, kako kažu učeniji, biti mnogo bolji i trajniji od papirusa.
Stari majstor Ismail još uvijek je živ, u dubokoj starosti živi penzionerski. Uz Nesrin, on je izučio zanatu još jednu majstoricu, Demet, koja živi negdje u Engleskoj. Ona se posvetila se konzervaciji i restauraciji.
Ova tradicija živi i danas u modernoj Bergami kao dio kulturnog nasljeđa i lokalnog zanatstva. Pergament se proširio u cijeli svijet služeći kao instrument mnogim kulturama za prijenos ljudskog znanja. Danas se koristi u raznim poveljama, nagradama kao što su Versajski ugovor, Nobelova nagrada i sl.
Na komadiću pergamenta kojega sam dobio od majstorice napisao sam samo jednu riječ koja nam danas, u ova nezgodna vremena, najviše treba. Pax / Mir
